Kako se približava nova runda pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, u prvi plan izbija pitanje koje bi moglo odrediti njihov ishod – zamrznuta iranska imovina u inozemstvu. Riječ je o desecima milijardi dolara koje Teheran ne može koristiti zbog dugogodišnjih međunarodnih sankcija
Iranske vlasti jasno poručuju da bez rješavanja tog pitanja neće biti napretka u pregovorima o primirju, čiji aktualni rok istječe 22. travnja, piše Al Jazeera.
Više od 100 milijardi dolara izvan dohvata
Prema procjenama iranskih dužnosnika i stručnjaka, ukupna vrijednost zamrznute imovine prelazi 100 milijardi dolara. Taj iznos višestruko nadmašuje godišnje prihode Irana od prodaje energenata i predstavlja značajan financijski potencijal za zemlju čije je gospodarstvo pod snažnim pritiskom sankcija.
Najveći dio tog novca potječe od prihoda od izvoza nafte, ali se nalazi na računima u stranim bankama diljem svijeta. Među državama koje drže iranska sredstva spominju se Kina, Indija, Irak, Japan, Katar, kao i pojedine europske zemlje i SAD.
Sankcije koje traju desetljećima
Korijeni problema sežu u 1979. godinu, kada su SAD prvi put zamrznule iransku imovinu nakon talačke krize u američkom veleposlanstvu u Teheranu. Tijekom desetljeća sankcije su proširivane, osobito zbog iranskog nuklearnog i raketnog programa.
Iako je 2015. postignut međunarodni sporazum kojim je Iran ograničio svoj nuklearni program u zamjenu za ublažavanje sankcija, situacija se ponovno pogoršala 2018. nakon povlačenja SAD-a iz tog dogovora i ponovnog uvođenja mjera.
Dio sredstava nakratko je bio dostupan Iranu, primjerice šest milijardi dolara prebačenih iz Južne Koreje u Katar, no ta su sredstva ponovno blokirana nakon novih sankcija.
Ključni zahtjev u pregovorima
Teheran sada traži oslobađanje barem dijela zamrznute imovine, konkretno oko šest milijardi dolara, kao znak dobre volje i preduvjet za nastavak pregovora.
S druge strane, američke vlasti zasad odbacuju tvrdnje da su spremne na takav potez. Ostaje nejasno bi li eventualno odmrzavanje bilo uvjetovano načinom korištenja sredstava, što dodatno povećava nepovjerenje s iranske strane.
Gospodarstvo pod pritiskom
Važnost tih sredstava za Iran je iznimna. Zemlja se suočava s visokom inflacijom, padom vrijednosti valute i ograničenim pristupom međunarodnim tržištima. Zamrznuta imovina predstavlja kapital koji bi se mogao brzo usmjeriti u stabilizaciju gospodarstva.
Stručnjaci ističu da bi pristup tom novcu omogućio ulaganja u ključnu infrastrukturu, uključujući energetiku, vodne sustave i elektroenergetsku mrežu, ali i olakšao obnovu nakon sukoba.