POSKUPLJENJE KREDITA

Moguć novi rast kamata, ali ne tako izražen

  • Autor: O. I. N.
  • Zadnja izmjena 15.06.2009 11:18
  • Objavljeno 15.06.2009 u 11:07
tportal

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Cropix

'Najveći dio porasta rizičnosti zemlje i klijenata tijekom ove krize već je ugrađen u kamatne stope, te nas u ovoj godini možda čeka rast kamatnih stopa, ali ne tako izražen kao do sada', ocijenili su u Klubu glavnih ekonomista banaka članica HUB-a

Hrvatska udruga banaka (HUB) anketirala je pet glavnih ekonomista hrvatskih banaka o tome koliko je rizik važan kao odrednica kretanja bankovnih kamatnih stopa.

'Hrvatska je vlada nedavno izdala euroobveznice s rokom dospijeća 2015. u iznosu od 750 milijuna eura i uz prinos od 6,5%. Premija rizika u toj cijeni doprinosi s oko 3,6 postotnih bodova, što predstavlja višak iznad referentnog eurskog mid-swapa. To je potvrda da rizik predstavlja ključnu odrednicu prinosa koji vlada mora platiti da bi joj netko posudio novac. Nije li u tom slučaju logično da isti principi formiranja cijene kapitala vrijede i za privatni sektor?' stoji u analizi HUB-a.

Među čimbenicima koji bitno utječu na formiranje kamatnih stopa ekonomisti ključnim ističu dvije vrste rizika – rizik zemlje i rizik tržišnog segmenta odnosno klijenta. Na trećem se mjestu nalazi trošak regulacije, a na četvrtom svjetska kamatna stopa.

Zanimljivo je da ekonomisti smatraju da je tek nešto više od polovice učinka porasta rizika povezanog s ovom krizom ugrađeno u rast bankovnih kamatnih stopa tijekom ove godine. Takav je rezultat posljedica činjenice da jedan ispitanik smatra da je samo 30% povećanja rizika ugrađeno u dosadašnji rast bankovnih kamatnih stopa. Ostali ekonomisti tom učinku pridaju puno jači ponder te smatraju da je već ugrađeno između 50% i 70%. To bi značilo da je najveći dio porasta rizičnosti zemlje i klijenata tijekom ove krize već ugrađeno u kamatne stope te nas u ovoj godini možda čeka rast kamatnih stopa, ali ne tako izražen kao do sada.

Rast percepcije rizika mogao bi pokrenuti novi val rasta kamatnih stopa, a pad početak njihova smanjenja. Ekonomisti smatraju da ćemo dugoročno plaćati veće rizike kroz višu cijenu kapitala, dok je kratkoročno kretanje premije rizika neizvjesno. Trojica od petorice očekuju blagi pad premije rizika, pri čemu redom ističu da se to ne može pripisati domaćoj politici nego buđenju globalnog optimizma. Smatraju da su domaće fiskalne neravnoteže takve da bi one same po sebi – bez blagotvornog djelovanja oporavka u globalnom ambijentu, mogle čak dovesti do rasta premije rizika.

Na pitanje kada očekuju da bi spread na državne euroobveznice mogao ponovo pasti na razine ispod 100 baznih bodova, koliko je iznosio u kratkom razdoblju prije izbijanja ove krize (veći dio 2006. i 2007.) i pesimisti i optimisti među anketiranima znatno su pesimističniji od onoga što bi svaki kreator ekonomske politike priželjkivao. Optimisti misle da to nije realno za očekivati za godinu i pol, a pesimističniji procjenjuju da je za to potrebno pet ili čak deset godina.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi