Blokada Hormuškog tjesnaca nije samo poremetila opskrbu brojnih država naftom, plinom i petrokemikalijama te podigla njihove cijene, već je ukazala na nestabilnost pomorskog prometa i nagle troškove osiguravanja brodova.

Stoga se traže alternativni pravci za povezivanje Europe, Bliskog istoka, Afrike i Azije morskim putem. Naime kroz Hormuz trenutno prolazi između pet i sedam brodova dnevno, umjesto uobičajenih 178, a više od 230 njih ostalo je usidreno u iranskim lukama i teritorijalnim vodama.

Kao jedna od alternativa spominje se Ro-Ro koridor od egipatske luke Damietta do talijanskog Trsta. Roba iz Afrike i Azije trebala bi se tako iz Trsta transportirati cestovnim i željezničkim pravcima prema zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Europi, piše Business Insider.

Prilika za Hrvatsku

Hrvatska bi pritom mogla odigrati ključnu ulogu jer bi luke Rijeka i Ploče mogle poslužiti za preuzimanje ili skladištenje dijela tereta te daljnji transport prema raznim dijelovima Europe, pod uvjetom razvoja cestovne i željezničke mreže.

S druge strane, roba iz Europe bi se preko Trsta transportirala prema Damietti. Potom bi se kamionima prevezla do luke Safaga u Crvenom moru, odakle bi morskim putem nastavila put prema zemljama Arapskog poluotoka, a možda i dalje.

Poveznica između kontinenata

Egipat i Italija postigli su sporazum o ovom pomorskom koridoru još 2023. godine, a od kraja 2024. dnevni transport iznosi 420 šlepera tjedno. Interes logističkih kompanija za ovakvim oblikom prijevoza raste unatoč porastu troškova, piše Focus.de.

'Ovaj korak poduzet je u skladu s uputama predsjednika Sisija za jačanje sposobnosti Egipta da postane središnja logistička regija', rekao je egipatski premijer Mustafa Madbuli, dodavši da im je cilj 'dugoročno pozicionirati Egipat kao ključnu poveznicu između kontinenata i osigurati stabilnost globalnih lanaca opskrbe'. No treba reći da Egipćani time nastoje nadoknaditi pad prihoda od prometa Sueskim kanalom i smanjiti devalvaciju svoje valute.