subvencionirani krediti

Mladi na sto muka: Kako uz ovakve cijene mogu do prve nekretnine?

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 18.08.2019 21:29
  • Objavljeno 18.08.2019 u 20:51
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Ministarstvo graditeljstva i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) najavili su novi, treći u nizu natječaj za subvencionirane stambene kredite za mlađe od 45 godina. No, iako ministar Predrag Štromar tu mjeru reklamira kao povoljniji način za osiguravanje krova nad glavom, agenti za nekretnine tvrde da su subvencionirani krediti bili okidač za porast cijena stanova

Od 56 milijardi metara četvornih Republike Hrvatske otprilike 2,2 milijuna metara četvornih prekriveno je stambenim zgradama. Cijene tih komadića Lijepe naše vrednuju se tisućama eura. Prema podacima državnog zavoda za statistiku u samo godinu dana cijene stanova u Hrvatskoj porasle su za 7,4 posto. Novi stanovi skuplji su za 10 posto, a najveći porast cijena bilježi se na obali i u glavnom gradu, izvještava RTL

"Cijene nekretnina rastu identično kao što raste broj noćenja po pojedinim destinacijama", kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Zato Štromar već treću godinu mladima nudi subvencionirane kredite kao način da si povoljnije osiguraju krov nad glavom. No, upravo dio mladih kritizira tu mjeru.

"Smatramo neodgovornim da se kao stambena mjera nudi isključivo kreditno zaduživanje mladih. Smatram da bi se u Vladi trebali zapitati jesu li većina mladih u dobi od 18 do 30 godina uopće kreditno sposobni i imaju li sigurnost dugotrajnog zaposlenja", napominje Kruno Topolski iz Mreže mladih Hrvatske.

Od uvođenja ove mjere kritiziraju je i posrednici pri trgovanju nekretninama. Smatraju da su upravo subvencionirani krediti utjecali na rast cijena.

"Okidač od prošle godine su subvencije od strane države koje su utjecale na to da je u kratkom vremenu bilo potrebno reagirati, kupiti stan da se iskoriste poticaji i to je bilo ono što je dovelo do naglog rasta cijena", ističe Borislav Vujović, direktor agencije za promet nekretninama.

  • +12
  • +9

Nekretnine

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj/PIXSELL

Ministar se tada branio dobrim gospodarskim rezultatima Vlade.

"Plaće su porasle za 5,7 posto. Povećala se potražnja i potražnjom, normalno je da se povećavaju cijene nekretnina", govori Štromar.

A struka kaže - u pravu su i jedni i drugi, ali razloga ima još.

"Jedan uzrok je iznimno velika potražnja za stanovima za kratkoročni najam. Drugi razlog je za hrvatske prilike iznimno povoljno financiranje koje možete dobiti za kupnju, odnosno za stambeni kredit. Treći potencijalni razlog je opet povoljni gospodarski ciklus hrvatskog rasta", smatra Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb.

Vizek je jedna od autorica studije Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske od 2012. do 2017. u kojoj je evidentiran umjeren rast cijena stanova. Brojke kažu da se 2012. za metar četvorni plaćalo se prosječno 1063 eura. Do 2016. cijena je porasla za gotovo 400 eura. Taj trend je nastavljen 2017. i 18., a trenutna prosječna ostvarena cijena prodaje stanova na razini države je 1620 eura po metru četvornom.

No, pregled oglasnika sugerira da su u odabranim regijama cijene višestruko veće. U Zagrebu prosječna cijena kvadrata kreće se oko 2000 eura, a na atraktivnim lokacijama traži se i do 6000 eura. No, to je još i povoljno prema splitskom rekorderu. Za 160 metara četvornih luksuznog stana s ovim pogledom traži se 1 200 000 eura, ili astronomskih 7,5 tisuća eura po kvadratu. Prosjek je ipak nešto umjereniji.

"U prosječnim kvartovima, još dok je u gradnji od 2 400 do 2 600. A čim se zgrada izgradi cijena odmah ide više. Ona je od 2 800 pa čak do 3000 eura", naglašava Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Za kvadrat stana u Splitu treba vam gotovo 2900 eura - za stan u Zagrebu 2100. U Dubrovniku je prema nekim analizama prosječna cijena još i veća.

  • +10
  • +7

Predrag Štromar

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

"Po Crozilli, po njihovim statistikama se kreću negdje oko 3700, 3800 eura po kvadratu", navodi Frano Bezić, direktor agencije za promet nekretninama.

No, analitičari upozoravaju da treba biti oprezan pri čitanju tih brojki jer tražena cijena u oglasniku i ostvarena cijena pri kupoprodaji često nisu iste.

"Kada je ciklus na tržištu nekretnina, kao što je sada, u rastu, onda zapravo razlike između traženih cijena i ostvarenih cijena znaju bit značajne što znači da na osnovi traženih cijena mi ne možemo zapravo zaključiti ništa", naglašava Vizek.

I cijene najma lete u nebo

Oni koji si ne mogu priuštiti kupnju stana, prisiljeni su živjeti u najmu. A cijene dugoročnog najma, pod pritiskom dnevnog, turističkog najma također lete u nebo.

"Pa ono što vam je prije bilo 200, sad vam je 300 eura. Što je bilo 300, sad je 500. Preko ljeta iznajmljuju turistima, a onda zimi iznajmljuju studentima, ali općenito cijene najma su otišle gore i to za nekih tridesetak posto", rekla je Biliškov.

A to najviše pogađa studente koji nerijetko pred sezonu ostaju na ulici. Zaštitu traže od države, ali tržište diktira uvjete.

"Smatramo da bi Vlada trebala regulirati cijene najma stanova, posebice dugoročnog", kaže Kruno Topolski.

U posljednje dvije godine u Hrvatskoj je izgrađeno 100 000 novih smještajnih jedinica, a tendenciju rasta sugerira i podatak zavoda za statistku da je u prvih pet mjeseci ove godine izdano više od 7000 novih građevinskih dozvola za stambenu gradnju. Hoće li prast ponude regulirati cijene, pokazat će statistika. No, budući vlasnici stanova svakako trebaju dobro proanalizirati ponude prije nego se odluče na kupnju, zaključuje RTL.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!