POREZNA REFORMA

Marić ustuknuo pred poslodavcima, ali zaprijetio trgovcima

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 21.09.2018 12:28
  • Objavljeno 21.09.2018 u 11:57
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune devet poreznih zakona koji od početka 2019. donose porezno rasterećenje od 1,4 milijarde kuna proširenom primjenom snižene stope PDV-a od 13 posto, a od 2020. dodatnih 1,6 milijardi kuna snižavanjem opće stope PDV-a

Premda je tijekom javne rasprave pristiglo više od 600 primjedbi i prijedloga, ministar Zdravko Marić nije gotovo ništa mijenjao u odnosu na prvobitnu verziju zakonskih rješenja. Jedina bitna promjena je odustajanje od planiranog povećanja osnovice za doprinose za plaće direktora jer je sporni prijedlog izazvao veliko negodovanje poduzetnika.

Umjesto podizanja koeficijenta s 0,65 na 1,1 za sve direktore i članove uprava koji rade u istoj tvrtki na puno radno vrijeme, kako bi se spriječile zlouporabe, direktori prijavljeni na nepuno radno vrijeme plaćat će pun iznos doprinosa.

Osim već najavljenih nižih stopa PDV-a od 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene, izmjenom zakona o PDV-u snižene stope proširene su i na žive životinje, meso i jaja.

Predstavljajući izmjene u sustavu PDV-a, ministar Marić upozorio je trgovce da snižene stope PDV-a ne koriste za povećanje marži. 'Trgovci neće moći ignorirati ovako značajnu promjenu jer tu ne govorimo o korekciji za jedan ili dva posto, već o prepolovljenju', rekao je Marić.

Ukoliko trgovci prihvate ministrovu 'sugestiju', navedeni artikli trebali bi pojeftiniti nešto manje od 10 posto.

Procjenjuje se da će predložene promjene u sustavu PDV-a imati utjecaj na smanjenje prihoda državnog proračuna u iznosu od otprilike 1,4 milijarde kuna godišnje. Od 2020. zbog snižavanja opće stope PDV-a na 24 posto prihodi proračuna bit će dodatno sniženi za 1,6 milijardi kuna.

Što se tiče poreza na dohodak, ostale su odredbe o ukidanju doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu te pomicanju granice za oporezivanje po stopi od 36 posto, i to sa 17.500 na 30.000 porezne osnovice.

Ključna mjera koja bi trebala dovesti do rasta plaća ukidanje je doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu. Riječ je o nametima koji se obračunavaju na bruto plaću. Doprinos za zapošljavanje plaća se po stopi od 1,7 posto, a doprinos za zaštitu na radu po stopi od 0,5 posto.

Navedene mjere omogućuju rast plaća, ali za većinu zaposlenih nema puno prostora za povišicu. Prema izračunu tportala, za većinu zaposlenih neto plaće mogu rasti od 15 do 30 kuna. Zaposlenom s neto plaćom od 4000 kuna povišica bi iznosila 17 kuna, a onome s prosječnom hrvatskom plaćom (6352 kune) 31 kunu.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević/tportal.hr

Međutim ukidanje spomenutih doprinosa ne znači automatsko povećanje plaće jer je riječ o nametima koji se obračunavaju na bruto plaću. Rasterećenjem se tek otvara prostor za povećanje plaća, a hoće li i u kojoj mjeri do njega doći, ovisi o odluci poslodavca.

Najveću korist imat će građani s izrazito visokim plaćama s obzirom na pomicanje praga oporezivanja po stopi od 36 posto.

Puno veći rast plaća predviđen je za one s izrazito velikim plaćama jer se planira podići prag oporezivanja po stopi od 36 posto. Trenutno najviša stopa oporezivanja zahvaća poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna, a ubuduće bi granica bila pomaknuta na 25.000 kuna.

  • +26
  • +23

Ministar Zdravko Marić nije gotovo ništa mijenjao u odnosu na prvobitnu verziju zakonskih rješenja

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Dobre vijesti stižu i za studente koji dobivaju stipendije u iznosu većem od 15 tisuća kuna. Navedeni limit sada se ukida, što znači da roditelji mogu zadržati poreznu olakšicu za uzdržavanog člana neovisno o veličini stipendije.

Zakonskim izmjenama otvoren je prostor za povećanje paušalnog iznosa poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu, tako da je određen raspon od 150 do 1500 kuna po krevetu, pri čemu gradovi i općine donose konačnu odluku o visini poreza.

Kao što je i najavljeno, izmjenama Zakona o porezu na nekretnine smanjuje se stopa poreza na promet nekretninama s četiri na tri posto.

Ministarstvo financija navodi da se želi daljnje porezno rasterećenje kod prijenosa nekretnina kako bi se dodatno rasteretilo one koji se odluče na kupovinu nekretnina, ali i kako bi se potaknulo rješavanje zemljišno-knjižnog stanja.

Procjenjuje se da će rasterećenje zbog snižavanja stope poreza na promet nekretnina za jedan postotni bod iznositi oko 100 milijuna kuna.

Porezna reforma donosi i administrativno rasterećenje poduzetnicima i građanima. Radi olakšavanja poslovanja smanjuje se administrativni teret ukidanjem nepotrebnih podataka u obrascima kojima porezno tijelo već raspolaže, a kod statističkih izvješća predlaže se smanjenje dinamike izvješćivanja, koja je sada propisana četiri puta godišnje, na samo jednom godišnje, i to u roku za podnošenje poreznih prijava za porez na dohodak ili poreza na dobit.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!