Država takvom mjerom, ističe, intervenira u slobodu izbora potrošača. 'Po čemu se razlikuju usluge kredita po tekućem računu od, recimo, telefonskih usluga koje također pretjerano koristimo', pita se Novotny.

Smatra da će to dovesti do naglog povlačenja milijarda kuna od građana prema bankama, što će značiti dodatni pad potrošnje, a time i novi šok za gospodarstvo

'Jedini motiv za takav potez vidim u želji države da sebi otvori prostor za dodatna zaduživanja kod banaka koje ionako radije kreditiraju javni sektor', kaže Novotny.

Naglašava da Vlada, ako već želi smanjiti kamatnu stopu na minuse po tekućem računu, i na ostale kredite mora smanjiti visoku zateznu kamatnu stopu koju obračunava poreznim dužnicima.

'Ona iznosi lihvarskih 14 posto. U Europi je ona za jedan posto viša od uobičajenih kamatnih stopa na kredite. Na tu besmislenu zateznu kamatu referiraju se i banke. Osim toga, država bi se trebala manje zaduživati po visokim kamatama u inozemstvu jer i to utječe na cijenu zaduženja građana. Sve bi to država trebala napraviti, a ne pod krinkom reguliranja bankarskog sektora kažnjavati građane', kaže Novotny.

Profesorica na Katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov u izjavi za Jutarnji list istaknula je da bi određivanje prekoračenja po tekućem računu trebalo prepustiti tržištu.

'Ako se država već miješa, neka radije pritisne banke da ti minusi budu jeftiniji. Riječ je o doista najskupljem kreditu, ali i svojevrsnoj olakšici koji su građani upotrebljavali kada im je to doista trebalo', rekla je Ivanov.

Znanstvenica na Ekonomskom institutu Maruška Vizek također je u izjavi za Jutarnji rekla kako nije realno uvoditi takva ograničenja u uvjetima kada građani ne mogu računati da 'ta ista država omogući funkcioniranje financijske discipline u svim segmentima, pa mnogima kasne plaće'.