Berlin-Washington

Kraj američko-njemačke idile: Strateško partnerstvo i prijateljstvo sve više sliče na otvorenu antipatiju

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 21.10.2019 09:46
  • Objavljeno 20.10.2019 u 21:59
Američki predsjednik Donald Trump ljubi njemačku kancelarku Angelu Merkel tijekom samita G7 u Biarritzu 25. kolovoza 2019.

Američki predsjednik Donald Trump ljubi njemačku kancelarku Angelu Merkel tijekom samita G7 u Biarritzu 25. kolovoza 2019.

Izvor: EPA / Autor: IAN LANGSDON

Svatko sa svoje strane, Merkel i Trump, doprinijeli su razvodnjavanju saveza koji je desetljećima čuvao zapadnu stranu Željezne zavjese, mada se površinski i dalje pokušava održati dojam da je sve u redu

Privatni život Donalda Trumpa ima neugodan običaj da se odrazi i u globalnoj politici. Dva njegova neuspješna braka, s Ivanom Zelničkovom i Marlom Maples, mogla bi se uzeti kao lekcija da američki predsjednik nije baš u stanju održati stabilne odnose sa svojim partnerima, a to izlazi na vidjelo i u desetljećima dugom braku između Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država. On se također, čini se, raspada.

Nakon Drugog svjetskog rata Njemačka i SAD relativno su brzo obnovili i ojačali političke, vojne i ekonomske veze. U tome je ključnu ulogu odigrala zajednička politika prema Sovjetskom Savezu. Kao prva država sa zapadne strane Željezne zavjese, Njemačka je bila na prvoj liniji obrane od potencijalnih ekspanzionističkih namjera Sovjeta.

Političko-vojna suradnja rezultirala je izgradnjom brojnih američkih vojnih baza diljem Njemačke, a tijekom Hladnog rata milijuni američkih vojnika bili su stacionirani u njima. Nakon pada Berlinskog zida broj američkog vojnog osoblja u Njemačkoj smanjen je s 250 na otprilike 35 tisuća danas. Pad prijetnje s istoka Europe samo je manji dio uzroka koji leže iza sve lošijeg odnosa Njemačke i SAD-a, a samo jedan od dokaza nedavna je ambivalentnost njemačke strane na ideju da bi se američke vojne baze trebale prebaciti u Poljsku.

Glavne uzroke ipak treba tražiti u stavu Donalda Trumpa prema Njemačkoj. Još od svoje kampanje američki predsjednik u brojnim navratima nije skrivao stav koji se svodi na to da Njemačka treba biti zahvalna SAD-u na ulozi koju Amerika ima u tom odnosu. Jedna od glavnih zamjerki bila je ta da Njemačka ne ispunjava svoje obaveze o razini potrošnje na obranu prema dogovoru koji vlada među članicama Sjevernoatlantskog saveza (NATO). Trump je optužio Njemačku i druge članice da profitiraju nauštrb SAD-a, a koji snosi najveći dio troškova te organizacije.

  • +19
  • +16

Donald Trump zamjera Njemačkoj to što ne ispunjava svoje obaveze o razini potrošnje na obranu prema dogovoru koji vlada među članicama NATO-a

Izvor: EPA / Autor: Tasos Katopodis / POOL

Trump također smatra, što je i stav brojnih ekonomista i analitičara, da bi Njemačka trebala smanjiti svoj izvozni višak jer zbog pozicije njemačke ekonomije u svijetu on donosi neravnotežu u globalnu trgovinu. Uz to, brojne su ideološke razlike, poput činjenice da Trump ne smatra zaštitu okoliša nečim o čemu bi se trebalo brinuti te je u tom smjeru vodio američku politiku od početka mandata, dok je ta tema vrlo bitna i prisutna u njemačkom političkom životu. Dodatnih razlika ima i u brojnim geopolitičkim pitanjima, poput odnosa Zapada prema Iranu, pri čemu Trump zagovara neprijateljski odnos, dok su europske države puno spremnije graditi mirniju budućnost.

Posljedice tih razlika lako su vidljive. Prema istraživanjima mišljenja, oko 85 posto njemačkih građana smatra da je odnos njihove zemlje i SAD-a 'loš' ili 'vrlo loš'. Većina ih želi da se Njemačka distancira od SAD-a, prenosi portal Politico. Na diplomatskoj razini podjela je također lako vidljiva. Kad je njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila SAD krajem rujna radi sudjelovanja na klimatskoj konferenciji Ujedinjenih naroda, nije se sastala s Trumpom iako je i on u isto vrijeme bio u New Yorku. Dvoje državnika nisu se sastali ni u svibnju, kad je Merkel također boravila u SAD-u, a iako je Trump ljetos izjavio da će rado posjetiti Merkel u Berlinu, zasad nema ozbiljnih planova za to. Zatopljenju odnosa sigurno nije pridonijelo ni to što se otkrilo da su američke tajne službe prisluškivale telefon Angele Merkel.

  • +23
  • +20

Angela Merkel

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

No za pogoršanje odnosa između dvije velike ekonomije pogrešno bi bilo kriviti samo američkog predsjednika. Angela Merkel je posljednjih godina povukla niz poteza kojima je oslabila vlastitu poziciju u njemačkoj politici. Među njima, otvoreni stav prema imigrantima s Bliskog istoka vjerojatno je bio taj koji joj je najviše naštetio jer je takva politika ojačala desničarske populističke pokrete, što je smanjilo potporu Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU, Christlich Demokratische Union Deutschlands). Na čelu stranke krajem prošle godine zamijenila ju je Annegret Kramp-Karrenbauer, a Merkel je najavila i da se više neće kandidirati za novi kancelarski mandat.

Imigrantska politika još je jedno ideološko pitanje koje je razdvojilo SAD i Njemačku, a korijene razdvajanja može se tražiti i u činjenici da Njemačka nakon terorističkih napada na tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku 2001. godine nije bila automatski spremna sudjelovati u američkom ratu u Iraku. Tvrdila je tada da ne postoji dovoljno dokaza da Irak posjeduje oružje masovnog uništenja.

Njemačka nije slijepo slijedila SAD u ratove nakon napada na WTC 11. rujna 2001.

Izvor: Profimedia / Autor: Beth Dixson / Alamy

Usprkos svemu, Merkel i Njemačka još uvijek imaju relativno dobar imidž u SAD-u. Kancelarka je proljetos bila dobro primljena među studentima tijekom gostovanja na Sveučilištu Harvard, a većina američkih građana i dalje ima pozitivno mišljenje o Njemačkoj.

Među dvije velike svjetske sile svakako postoji potreba za barem prividnim čvrstim vezama i zato se vjerojatno obje i dalje pokušavaju praviti da je sve u redu. Razloge za to treba tražiti u činjenici da i Rusija i Kina spremno čekaju iskoristiti šansu za daljnju destabilizaciju odnosa između Europe i SAD-a, u čemu njemačko-američka veza igra veliku ulogu. Stvarni raspad tog odnosa imao bi dalekosežnije posljedice i za NATO i za svjetsku politiku, no Njemačka i SAD ne uspijevaju pronaći zajednički jezik čak ni u tim pitanjima.

Angela Merkel govori o viralnoj fotografiji s Donaldom Trumpom

Izvor: tportal.hr / Autor: CNN

Pogoršanje odnosa, naravno, brine vrh njemačke politike i zbog ekonomskih razloga. SAD je jedno od glavnih izvoznih tržišta i u trenucima u kojima njemačka ekonomija ionako kašljuca zbog pada potražnje iz drugih zemalja dodatni udarac s druge strane Atlantika nije poželjan. Uz to, međusobni turistički promet nije u potpunosti beznačajan ni za koju državu.

Optimistična mišljenja o budućnosti američko-njemačkih odnosa nisu baš česta i uglavnom se svode na podsjećanje da George W. Bush također nije bio popularan u Njemačkoj kad je bio predsjednik, ali su njemački građani tada uspijevali razlikovati politiku od općenito prijateljskih, desetljećima građenih odnosa s Amerikom. No ipak prevladavaju stavovi da se sada, s Donaldom Trumpom, radi o drukčijoj situaciji te da se ne može očekivati brz i lak povratak na staro.

Možda bi u svemu tome opet trebalo potražiti paralelu iz Trumpova privatnog života. Njegov djed Friedrich Trump(f) rođen je u tadašnjoj Kraljevini Bavarskoj i sa 16 godina emigrirao je u SAD. Nakon što se petnaestak godina kasnije pokušao vratiti u Njemačku tamošnje vlasti su ga optužile da je pobjegao kako bi izbjegao vojnu službu i oduzele mu državljanstvo te se on s obitelji bio prisiljen vratiti u SAD. Animozitet između Njemačke i obitelji Trump, izgleda, nikad nije nestao.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!