Intervju: bernard gršić

'Konačno dobivamo Strategiju digitalne Hrvatske 2030, a s 9,5 milijardi kuna iz fondova EU-a trebali bismo sustići razvijenu Europu'

  • Autor: Lucija Špiljak
  • Zadnja izmjena 14.06.2022 08:55
  • Objavljeno 14.06.2022 u 08:55
Državni tajnik Bernard Gršić

Državni tajnik Bernard Gršić

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Hladika/PIXSELL

Do kraja ove godine Hrvatska dobiva dugo iščekivanu Strategiju digitalne Hrvatske 2030. Njome će se definirati kako do tog razdoblja postići zacrtane ciljeve u području digitalizacije društva i gospodarstva, a cilj je između ostalog olakšati cjelokupnu komunikaciju državne uprave i građana te ono što svi priželjkuju – smanjiti čekanje na šalterima. Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD), u razgovoru za tportal pojasnio je što Strategija donosi, koje sve projekte SDURDD provodi te kojih se pet usluga najviše koristi na portalu e-Građani

Nedavno je započela dugo iščekivana izrada Strategije digitalne Hrvatske 2030. Što ona obuhvaća i znači za Hrvatsku? Tko radi na njoj i koliko je državnih tijela uključeno u izradu?

Istina, rad na razvoju Strategije započeo je i cilj je da u periodu pred nama, do kraja ove godine, definiramo kako ćemo postići zacrtane ciljeve u području digitalizacije društva i gospodarstva do 2030. godine. No digitalizacija sama za sebe nije bit, nego je to alat kojim će se olakšati cjelokupna komunikacija državne uprave i građana, administracije i poduzetnika, kao i postaviti novi standardi te omogućiti jednostavna dostupnost svih usluga državne uprave te brži i bolji rast i razvoj gospodarstva. Već danas, recimo, činjenica da je više od 33 milijuna transakcija napravljeno putem e-Građana u prošloj godini govori da su naši građani toliko puta manje morali ići na šaltere, skupljati papire i čekati u redu. U izradu Strategije uključen je širok krug dionika koji čine predstavnici tijela javne vlasti, akademske zajednice i privatnog sektora.

Tko financira izradu Strategije digitalne Hrvatske 2030?

Projekt izrade strategije vodi Ured uz pomoć konzultantske kuće Deloitte, a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Vrijednost ugovora s konzultantskom kućom Deloitte iznosi nešto više od 600.000 kuna. Ispred tvrtke Deloitte projektni tim vodi Gordan Kožulj, a važno je naglasiti da Deloitte ima iskustva s takvim projektima i u drugim državama, stoga očekujem da ćemo izraditi ambicioznu i kvalitetnu strategiju koja će adresirati sva ključna područja i jasno definirati kako ćemo ostvariti ciljeve.

Koji ključni pokazatelji ilustriraju napredak u digitalnoj transformaciji Hrvatske?

Najčešće korišten pokazatelj na razini Europske unije koji objedinjava više aspekata digitalne transformacije je tzv. DESI indeks (Digital Economy and Society Index) i dijeli se na četiri ključna područja koja uključuju digitalne vještine stanovništva i sposobnost korištenja digitalnih tehnologija, povezivost, kvalitetu digitalnih javnih servisa i integraciju digitalnih tehnologija, a također se prate ulaganja u razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Međutim, iako su ti pokazatelji analitički alati za praćenje i provođenje različitih mjera i donošenje odluka, ključno je da ljudi koriste tehnologije i sve prednosti koje one pružaju. A za to je nužno da ljudi budu informirani i educirani jer na kraju cijele priče o žicama, serverima i digitalizaciji najvažnije je da Hrvatska i njeni građani imaju koristi od toga, da nam gospodarstvo bude konkurentnije, da se olakšaju procesi poduzetnicima, da ljudi ne moraju čekati u redovima i baviti se administrativnim stvarima.

Koliko je novca iz NPOO-a predviđeno za digitalnu transformaciju Hrvatske i koje projekte provodite?

Nešto više od 20 posto ukupnog NPOO-a namijenjeno je digitalizaciji i procesima vezanima uz digitalizaciju. Konkretno govoreći, to je više od 9,5 milijardi kuna, a samo za područje digitalizacije društva i javne uprave namijenjene su gotovo tri milijarde kuna i tim investicijama možemo stvoriti preduvjete za daljnji razvoj, ubrzanje procesa i kvalitetniju komunikaciju između državne uprave i građana te poduzetnika. Projekata digitalizacije ukupno je 97.

Kada govorimo o projektima, ima ih više, ali bih istaknuo samo neke. Jedan od ključnih svakako je uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti, a on će povezivanjem baza podataka i registara, da pojednostavimo, omogućiti da građani ne trebaju više puta davati podatke koji se već nalaze u državnoj evidenciji. To će u velikoj mjeri pojednostaviti korištenje svih usluga i za građane i za poduzetnike. Zatim su tu projekti konsolidacije sustava zdravstvene informacijske infrastrukture CEZIH, uspostave jedinstvenog kontaktnog centra za sve e-javne usluge i pružanje korisničke podrške, izrade digitalne mobilne platforme... Sve su to veliki projekti koji će donijeti konkretne koristi građanima i Hrvatskoj.

Koje usluge ljudi najčešće koriste i koju razinu sigurnosti biraju za pristup portalu?

Elektroničke usluge na platformi e-Građani korištene su samo u 2021. godini više od 33,5 milijuna puta, a od početka uspostave platforme e-Građani gotovo 100 milijuna puta. To zapravo znači da su građani toliko puta manje išli do nekog šaltera i prikupljali ili donosili razne potvrde i papire. Postoji više načina na koje se može pristupiti sustavu, a vjerodajnice, kojih ima 27, kategorizirane su prema tri sigurnosne razine kao niska, značajna te visoka. Ovisno o tome što radite, bira se vjerodajnica različite sigurnosne razine. Ako, primjerice, trebate mijenjati svoje podatke, potrebno je koristiti vjerodajnicu najviše sigurnosne razine.

Pet usluga koje korisnici najviše koriste su e-Porezna, e-Dnevnik za roditelje, Portal zdravlja, e-Matične knjige i e-Radna knjižica. Možemo imati najbolju infrastrukturu, najsuvremenije tehnologije i rješenja, ali bez ljudi koji imaju koristi od toga, koji koriste sustav – to su samo serveri, žice i milijuni linija kodova. Sukladno Programu Vlade RH u području modernizacije javne uprave, cilj je doseći 2,5 milijuna korisnika do 2024. godine.

E-Građani

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

U okviru projekta e-Upisi proveli ste pilot-projekt upisa u ustanove ranog i predškolskog uzrasta. Što kažu podaci za prošlu i ovu godinu? Kakve su reakcije roditelja i odgojitelja?

U okviru projekta e-Upisi proveden je pilot-projekt prijava za upis u ustanove ranog i predškolskog uzrasta. Tijekom 2021. godine kroz novi sustav upisano je 3230 djece u 36 dječjih vrtića koji su se javili na javni poziv. Kroz novi sustav upisa u učeničke domove u 2021. godini upisan je 1951 učenik u učeničke domove. Projekt obuhvaća izradu programskog rješenja za upis u dječje vrtiće, upise u osnovne i srednje škole i prijem u učeničke domove, prijavu i provedbu ispita državne mature te integraciju s prijavama za visokoškolske ustanove, odnosno evidenciju i prijavu programa obrazovanja odraslih, kao i evidenciju o ključnim podacima o školskim ustanovama, učenicima, polaznicima i djelatnicima u centralnoj evidenciji e-Matica.

U dva roka upisa u dječje vrtiće održana u travnju i svibnju 2022. godine ukupno je upisano 7850 djece, odnosno toliko je bilo kapaciteta u vrtićima koji su sudjelovali u tome. Reakcije roditelja i odgojitelja su odlične, jer korištenjem usluge štede svoje vrijeme i ne moraju za prijavu djeteta osobno ići u vrtić, a sam postupak je jednostavan.

Koliko se koristi platforma e-Pečatiranje?

Za sada tu platformu koristi trideset i jedno državno tijelo i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kada govorimo o platformi s elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat, govorimo o elektroničkoj usluzi koja olakšava i ubrzava digitalizaciju novih elektroničkih usluga, a s druge strane pomaže digitalizirati sve klasične postupke koji zahtijevaju elektronički potpis i pečat. Ako želimo razmatrati koliko će ova platforma pomoći u digitalizaciji, tada možemo kazati da će se primjenom ove platforme digitalizirati svi postupci koji obuhvaćaju razmjenu elektroničkih dokumenata na relaciji građani - državna uprava, i to na jednostavan način.

Državni tajnik Bernard Gršić

Državni tajnik Bernard Gršić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: SDURDD

Uspostavili ste i Centar dijeljenih usluga (CDU), jedan od najvrjednijih projekata. Navodi se da je više od 50 posto kapaciteta zauzeto, a najviše ga koriste zavodi, ministarstva, muzeji, KBC-ovi i oko 20 bolnica.

Uspostava Centra dijeljenih usluga, tzv. državni oblak, strateški je projekt Vlade RH kojim se omogućuje da se sva tijela javnog sektora mogu koristiti zajedničkom, pouzdanom i skalabilnom IKT infrastrukturom zasnovanom na paradigmi oblaka. Krajnji cilj uključenja tijela javne vlasti u CDU je omogućiti učinkovitiju javnu upravu te ubrzati rješavanje svih zahtjeva koje građani upućuju javnim institucijama, rasteretiti ih nepotrebnog trošenja vremena i šetanja po institucijama i šalterima.

Uspostavom CDU-a dobiva se standardizirana i ujednačena platforma za poslovanje državnih tijela i razvoj digitalnih usluga za građane i poduzetnike te interoperabilnost (povezanost) baza podataka i registara kako bi javna uprava bila učinkovitija, pri čemu se želi postići optimizacija troškova računalne infrastrukture i IT sustava države, veća sigurnost i zaštita podataka pohranjenih u sustavima koje vode državna i lokalna tijela. Već danas smo dostigli cilj da najmanje 300 tijela i institucija koristi tzv. oblak i prije zacrtanog roka.

Spomenuli ste i indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI). Bilježimo li pomak posljednjih godina? U kojim područjima prednjačimo, a na kojima bismo trebali poraditi? Potvrđuje li taj indeks da Hrvatska doista dobro kotira na razini digitalnih vještina u Europi?

Od 27 država članica EU-a, Hrvatska je na 19. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu. Rezultat Hrvatske poboljšao se zahvaljujući boljim rezultatima u nekim kategorijama koje se mjere u okviru DESI-ja. Tako je primjerice u kategoriji integracije digitalne tehnologije Hrvatska na 13. mjestu među državama članicama EU-a. Među hrvatskim malim i srednjim poduzećima njih 62 posto ima barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta, što je iznad prosjeka EU-a od 60 posto. Kad je riječ o primjeni IKT-a u svrhu okolišne održivosti, 75 posto hrvatskih poduzeća bilježi srednji/visok intenzitet zelenih mjera primjenom IKT-a, što je znatno više od prosjeka EU-a od 66 posto.

Prema DESI-jevoj kategoriji ljudskog kapitala, Hrvatska je u 2021. bila na 16. mjestu među 27 država članica. Najnoviji podaci govore da se ta pozicija Hrvatske promijenila nabolje, odnosno na osmo mjesto, sa 63 posto građana u dobi od 16 do 74 godine s najmanje osnovnom razinom digitalnih vještina, što je iznad prosjeka EU-a. Međutim u dobnoj skupini od 16 do 24 godine razina digitalnih vještina (osnovna i viša od osnovne) najveća je u Europi. Udio stručnjaka za IKT (informacijske i komunikacijske tehnologije) u ukupnoj radnoj snazi u Hrvatskoj manji je od prosjeka EU-a (3,7 posto, prosjek EU-a je 4,3 posto). S druge strane, hrvatska poduzeća ulažu u osposobljavanje u području IKT-a za zaposlenike, pri čemu je 23 posto poduzeća nudilo specijalizirano osposobljavanje u području IKT-a.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) uključuje ulaganja za potporu razvoju digitalnih vještina. Planira se i izrada novih programa, u kojima će u prvom planu biti, među ostalim, digitalna tranzicija. Prema ocjeni EK, u DESI izvješću navodi se da je Hrvatska u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti pripremila ambiciozan plan djelovanja s reformama i ulaganjima povezanima sa svim dimenzijama indeksa gospodarske i društvene digitalizacije. Naš je cilj prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030. dostići prosjek EU-a na ljestvici DESI indeksa.

Jeste li zadovoljni razinom digitalizacije i digitalne transformacije Hrvatske, kao i digitalne pismenosti hrvatskih građana?

Osobno, zadovoljan sam što smo tom procesu pristupili sustavno i ozbiljno i time što ova Vlada razumije važnost ovog procesa za budućnost Hrvatske. Međutim uvijek mislim da možemo i trebamo više i bolje i da Hrvatska i njeni građani zaslužuju imati usluge državne administracije koje su svima dostupne i jednostavne za korištenje. Time oslobađamo i naše ljude i poduzetnike nepotrebnih birokratskih prepreka, kao i vrijeme i potencijal za stvaranje dodane vrijednosti poduzetnicima, a roditeljima omogućujemo da više vremena provode s djecom i obitelji.

Kao što sam naveo, mladi u Hrvatskoj su sam vrh što se tiče digitalne pismenosti u EU i to me veseli jer znači da imamo potencijal za rast i razvoj u vremenu koje je pred nama te da ćemo se moći osloniti na suvremene tehnologije kako bi kvaliteta življenja u našoj Hrvatskoj bila još bolja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!