PBZ ANALIZA

Koliko su rizične Hrvatske obveznice?

  • Autor: O. I. N.
  • Zadnja izmjena 02.03.2009 15:22
  • Objavljeno 02.03.2009 u 15:00
financije rezultati

financije rezultati

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Analitičari PBZ-a u svojoj tjednoj analizi obradili su CDS-ove i perspektivu hrvatskih obveznica u usporedbi s drugim europskim državama

Kako smo u posljednje vrijeme svjedoci porasta percepcije rizika istočnoeuropskih zemalja (i Hrvatske) praćenog CDS-om, analiza PBZ-a objašnjava što je zapravo CDS i može li on poslužiti kao sigurna mjera rizičnosti neke zemlje.

Credit Default Swap (CDS) predstavlja ugovor o financijskom derivatu između dvije zainteresirane strane i uobičajeno CDS se može odnositi na zajam ili obveznicu. Jednostavno rečeno, CDS je oblik osiguranja, kupac kroz određeno vrijeme plaća premiju i zauzvrat, u slučaju da se ostvari osigurani događaj (npr. bankrot zemlje koja je izdala obveznicu), prima određen iznos novca (odnosno pravo da obveznicu zemlje u bankrotu proda osiguravatelju po nominalnoj vrijednosti). Dakle kupac kupnjom CDS-a zapravo kupuje 'miran san' slično kao što se pojedinac osigurava od požara ili krađe.

Pored toga postoji i autonomno špekulativno tržište CDS-a pa stranke ne moraju biti u posjedu instrumenta koji se osigurava. Uobičajeno CDS-ovi se odnose na obveznice, korporativni dug, hipotekarne vrijednosnice i prodaju ih banke ili hedge fondovi preko over-the-counter (OTC) tržišta. Cijena ili spread CDS-a je godišnji iznos koji kupac plaća prodavatelju CDS-a za 'zaštitu'. Na primjer, ako je CDS spread zemlje/kompanije XYZ 50 bazičnih bodova (ili 0,5%), kupac koji kupuje osiguranje vrijedno 10 milijuna dolara od banke ABC, godišnje mora banci platiti 50.000 dolara sve dok ugovor ne istekne ili zemlja/kompanija XYZ ne bankrotira. Promatramo li CDS istog iznosa i dospijeća dvije različite zemlje/kompanije, ona koja ima veći spread smatra se rizičnijom odnosno vjerojatnost da bankrotira kod nje je veća nego kod zemlje/kompanije s nižim CDS-om.

CDS-i kao derivatni instrument izmišljeni su 1997. godine od strane JPMorgan Chasea i do danas su postali najrašireniji derivatni proizvod. Globalno tržište CDS-ima danas iznosi prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) oko 60 bilijuna dolara (odnosno oko 10% ukupnog tržišta financijskim derivatima) i u osnovi je podijeljeno na derivate denominirane u dolarima i eurima.

Ono što tržište CDS-ima čini rizičnima je činjenica da je do sada stopa aktiviranja ove vrste osiguranja u slučaju bankrota kompanija/zemalja bila gotovo zanemariva, što s obzirom na razmjere svjetske financijske krize više nitko ne može garantirati. Postavlja se pitanje tko će, u slučaju masovnih bankrota, isplatiti osigurane iznose?

Iako je dakle i tržište CDS-ima rizično samo po sebi, CDS spread trenutno predstavlja najcitiraniju mjeru rizičnosti i to posebno istočnoeuropskih zemalja. Promatranjem CDS spreadova možemo zaključiti da investitori Njemačku, Francusku i Finsku smatraju najmanje rizičnim zemljama i njihovi se spreadovi kreću ispod 100 bazičnih bodova. Nešto rizičnijim zemljama tržište je ocijenilo Belgiju, Dansku, Nizozemsku, Švedsku, Veliku Britaniju, Portugal i Španjolsku (što je zanimljivo s obzirom da je posljednjim dvjema zemljama početkom godine smanjen kreditni rejting). Treću skupinu zemalja čine Italija, Austrija, Slovenija, Slovačka, Irska i Grčka (potonjoj je također početkom godine smanjen kreditni rejting) i CDS spreadovi ove grupacije kreću se iznad 200 bp. Četvrta i prema percepciji tržišta najrizičnija grupacija zemalja obuhvaća zemlje "nove" Europe (bez Slovačke i Slovenije koje su članice eurozone) sa spreadovima koji se kreću od najnižih 342 bp na češke obveznice pa do najviših 953 bp na letonske petogodišnje obveznice.

U ovu grupaciju zemalja lijepo se uklapa i Hrvatska, koju tržište percipira nešto rizičnijom od primjerice Češke i Poljske, ali manje rizičnom od ostalih zemalja grupacije.

Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme spread na hrvatske petogodišnje obveznice kreće usporedno sa spreadom na mađarske obveznice. Promatramo li razdoblje od početka 2007. godine do danas, vidimo da se relativni položaj Hrvatske u odnosu na usporedivu grupu zemalja nije promijenio, za razliku od relativnog položaja primjerice Estonije, koja je sve do pred kraj 2007. percipirana kao manje rizična od Mađarske i Bugarske, da bi danas bila ocijenjena rizičnijom od spomenute dvije zemlje.

Dakle, tržišta Hrvatsku u ovom trenu još uvijek posebno ne diferenciraju od ostalih usporedivih zemalja. Isto tako treba naglasiti da trenutni CDS spreadovi ne znače nužno da bi eventualni izlazak Hrvatske na inozemno financijsko tržište rezultirao cijenom koja bi se sastojala od sume cijene njemačke državne (usporedive) obveznice i CDS spreada za Hrvatsku uz još neki mali dodatak (što bi trenutno iznosilo 8-10%).

Kako Hrvatska pet godina nije pokušavala prodavati svoje obveznice na inozemnom tržištu, teško je temeljem prošlosti suditi o sadašnjem odnosu ponude i potražnje za našim papirima. Pravu potvrdu što investitori misle o rizičnosti hrvatskih državnih papira moći ćemo dobiti tek u trenutku kada se na to tržište i izađe te kada se zatvore knjige. Do onda, iako često korišten podatak, CDS valja interpretirati s dozom opreza, napominju analitičari PBZ-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi