Viceguverner Europske središnje banke (ECB), Boris Vujčić, predstavljajući pregled fiskalne stabilnosti eurozone, ustvrdio da postoje tri velika rizika s kojima se zajedničko europsko gospodarstvo suočava
Europska središnja banka (ECB) objavila je najnoviji pregled fiskalne stabilnosti eurozone, ključni dokument za razumijevanja stanja financija u zemljama koje koriste euro, ali i budućih poteza banke.
Kako je naglasio viceguverner ECB-a Boris Vujčić, "gospodarstvo eurozone pokazalo je izvanrednu otpornost suočeno s višestrukim izazovima, uključujući energetski šok, trgovinska trenja i ekstremne događaje povezane s klimom".
Istaknuo je da su svi ekonomski podaci u razdoblju od srpnja do listopada ove godine premašivali tržišna očekivanja. No, upozorio je i na nekoliko opasnosti.
"Dugotrajni geoekonomski nepovoljni uvjeti mogli bi testirati otpornost gospodarstva eurozone, jer čimbenici koji ublažavaju utjecaj poremećaja u opskrbi energijom blijede, dok neizvjesnost trgovinske politike ostaje na povišenim razinama unatoč padu.
Daljnji poremećaji u lancu opskrbe mogli bi predstavljati rizike za inflaciju i rizike za gospodarski rast, a istovremeno bi mogli povećati volatilnost tržišta i ugroziti kapacitet servisiranja duga kako troškovi financiranja rastu. Još jedan ključni razvoj koji već neko vrijeme oblikuje izglede financijske stabilnosti može se povezati s umjetnom inteligencijom", ustvrdio je.
Tri ključna rizika
Iz svega toga ECB je derivirao tri ključna rizika za eurozonu u narednom razdoblju. Zbog očekivanja da će tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom naglo rasti dobit, tržišta su izložena riziku naglog ponovnog određivanja cijena u vrlo nezgodno vrijeme.
Istodobno, fiskalni izgledi, odnosno rast javnog duga pojedinih država mogao bi testirati povjerenje ulagača i dovesti do daljnjeg ponovnog određivanja cijena državnih obveznice. Sve to skupa izlaže banke i nebankarski sektor tržišnim, kreditnim i financijskim rizicima, koji bi se mogli pojačati međusobnom povezanošću među sektorima.
Osim što svega nekolicina američkih hiperskalera, u ovom slučaju tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom već čini osam posto desetogodišnjih europskih obveznica investicijskog razreda, treba reći da se jačanje tehnoloških kompanija provodi kroz inicijalne javne ponude dionica, ali i sve više na tržištim duga. I tu nastaje problem.
"Razine državnog duga povišene su u nekoliko zemalja eurozone i mnogim velikim razvijenim gospodarstvima. Projekcije pokazuju da će u nadolazećim godinama dodatno porasti. U eurozoni, konkretno, viši troškovi zaduživanja i strukturni nepovoljni vjetrovi koji ometaju potencijalni rast dodatno bi opteretili fiskalne pozicije i ponovno potaknuli zabrinutost u visoko zaduženim zemljama.
Dugotrajna fiskalna zabrinutost, pogoršana političkom nesigurnošću, također povećava razlike unutar eurozone u nekim visoko zaduženim zemljama, posebno je razlika između njemačkih i francuskih 10-godišnjih obveznica značajno porasla, jer tržišta sve više uzimaju u obzir percepciju rizika specifičnog za pojedinu zemlju", pojasnio je viceguverner Vujčić dodavši da rastuća prisutnost mahom visoko zaduženih hedge fondova može dodatno pojačati cijene državnog duga.
Povlačenje novca dovodi do ranjivosti
Što se tiče nebankarskog sektora, on je povećao svoju izloženost dugu kojeg kumuliraju tehnološke kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom. No, nebankarsko financiranje povećano je i u bankama, što bi moglo dovesti do ranjivosti na iznenadno povlačenje sredstava u slučaju novih šokova, unatoč tome što su banke osigurane agregatnim kapitalnim rezervama.
Još jedan problem je i sukob na Bliskom istoku, koji bi mogao pogoršati makrofinancijske uvjete, a time i dovesti do rasta kreditnih rizika, odnosno slabljenja kvalitete bankovne imovine.
"Očuvanje otpornosti banaka ostaje ključni prioritet makrofinancijske politike u kontekstu povišene geopolitičke i trgovinske nesigurnosti. Stoga je ključno da postoji odgovarajući makrofinancijski prostor u obliku oslobodivih kapitalnih rezervi kako bi nadležna tijela mogla brzo i učinkovito djelovati, dok bi mjere usmjerene na dužnike trebale i dalje služiti kao strukturna zaštita za zaštitu zdravih standarda kreditiranja", ustvrdio je Vujčić.
Stoga predlaže dobro kalibrirane mjere za rješavanje ranjivosti povezanih s financijskim polugama, neusklađenostima likvidnosti i maržama. Smatra da je poboljšanje dostupnosti podataka i prekogranične razmjene informacija, poput onih o hedge fondovima, ključno za procjenu i rješavanje povezanih sistemskih rizika.