sve zbog AI-ja

Stiglo upozorenje iz Frankfurta: Jedan događaj mogao bi utjecati čak i na mirovine

18.11.2026 u 16:47

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Zbog financiranja rastuće industrije umjetne inteligencije kroz izdavanje dionica, ali i financiranje duga, 'AI balon' bi mogao puknuti, a vrijednost dionica tehnoloških kompanija pasti, što bi moglo utjecati na sve ulagače, uključujući i mirovinske fondove

Zbog očekivanja da će tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom naglo rasti dobit, tržišta su izložena riziku naglog ponovnog određivanja cijena u vrlo nezgodno vrijeme, poručio je iz središta Europske središnje banke (ECB), njen viceguverner Boris Vujčić, predstavljajući najnoviji pregled fiskalne stabilnosti eurozone.

"AI balon" kojeg čini tek nekolicina američkih tehnoloških kompanija koje se bave umjetnom inteligencijom već čini osam posto desetogodišnjih europskih obveznica investicijskog razreda. Treba reći kako bi se ulaganja u umjetnu inteligenciju do kraja ovog desetljeća trebala popeti na 5,5 bilijuna eura.

Dionice ili dug

Jačanje tehnoloških kompanija provodi se kroz inicijalne javne ponude dionica. Tako bi, primjerice, Anthropic trebao obznaniti svoj IPO. No, njihova se kapitalizacija sve više provodi i na tržištim duga. To je problematično jer je u nekolicini zemalja eurozone već zabilježen zabrinjavajući rast javnog duga.

Uz to, nebankarski sektor je povećao svoju izloženost dugu kojeg kumuliraju tehnološke kompanije koje se bave umjetnom inteligencijom. Ali, nebankarsko financiranje povećano je i u bankama, što bi moglo dovesti do ranjivosti na iznenadno povlačenje sredstava u slučaju novih šokova, unatoč tome što su banke osigurane agregatnim kapitalnim rezervama.

Strah od takvog scenarija mogao bi dovesti do korekcije cijena dionica tehnoloških kompanija na burzama. Uz povećanje javnog duga, jasno je da bi u takvom scenariju ugrožene mogle biti i druge financijske institucije, od mirovinskih i fondova kapitala preko osiguravajućih društava te čak i investicijskih proizvoda.

"Što se tiče ponovnog određivanja cijena zbog umjetne inteligencije, nešto od toga se već dogodilo, ali postupno. Ako bi došlo do oštrog ponovnog određivanja cijena zbog razočaranja u, recimo, projekcije zarade tih tvrtki, to bi utjecalo na sve jer su svi izloženi dionicama, mirovinski fondovi, osiguravajuća društva, ne samo u SAD-u već i u Europi", poručio je viceguverner Vujčić.

Utjecaj na mirovinsku štednju

Kako se udio tehnoloških tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom u burzovnim indeksima povećava, sve financijske institucije, naročito one koje se bave ulaganjima, postaju sve izloženije utjecajima umjetne inteligencije.

Stoga bi, u slučaju znatnije korekcije na burzama, odnosno pucanja "AI balona", poručio je Vujčić, najbogatiji bili najviše pogođeni, ali neizravno bi bili pogođeni i svi koji imaju mirovinsku štednju ili policu osiguranja.

"Ali, mi procjenjujemo da bi u slučaju ponovnog oštrog određivanja cijena, učinak bio pad osobne potrošnje od dva postotna boda u SAD-u i jedan posto u Europi, što je značajno jer je to glavni doprinos rastu BDP-a", ustvrdio je Vujčić.