Očekuje se kako će sutra osjetno poskupjeti gorivo - benzini za čak 40, a dizeli za 37 lipa po litri. Zbog ovog poskupljenja prosječan spremnik goriva od 50 litara bit će skuplji 20 kuna
O tome što se događa s cijenama nafte u emisiji HRT 'Poslovni tjedan' urednika Darka Horvatića govorili su Goran Šaravanja, glavni ekonomist Ine, prof. dr. sc. Igor Dekanić s Rudarsko geološko naftnog fakulteta u Zagrebu, i Davor Štern, bivši hrvatski ministar gospodarstva i generalni direktor ine.
'Ne očekujem da će se dugo zadržati ova cijena nafte jer mnogi iz te industrije gube: mislim da će trendo ove godine biti 50-60 dolara po barelu. Treba reći i da otprilike 50 posto cijene goriva ide državi, stoga svakoj državi ne odgovara pad cijena', rekao je Štern na početku razgovora.
Na pitanje što sve izaziva potrese na tržištima, prof. Dekanić je naveo kako to nije samo odnos ponude i potražnje.
'Naftaši znaju da na globaliziranom tržištu osim ponude i potražnje djeluje i geopolitika, odnosno nečiji interesi. Također tu su iracionalni razlozi poput burzovnih spekulacija. Od zadnjih kretanja koristi su imali uvoznici: EU, SAD, Kina, koja je najveći uvoznik. Štete su pak imali izvoznici OPEC i Rusija, potponja vjerojatno najviše', rekao je prof. Dekanić.
Na burzi se događaju stvari koje otežavaju život svima na svijetu. Možemo očekivati i da će situacija u Ukrajini donijeti novo iznenađenje. Ne mora se ništa konkretno dogoditi, važna je percepcija, nadovezao se Štern.
Makroekonomski gledano, Hrvatska ima benefite od prepolovljene cijene nafte. Prosječno kućanstvo bi trebalo imati oko 1000 kuna godišnje više. Trendove koje vidite u Hrvatskoj vidite svugdje u svijetu. Tržišta prvo uvijek previše reagiraju. Kina je najveći proizvođač energije na svijetu, no ne može se očekivati stalno veliki rast stope rasta u toj zemlji, i to će utjecati na potražnju nafte, odnosno cijene bi trebale padati, izjavio je Šaravanja.
'Ako cijene nafte padnu, destabilizira se tržište obnovljivih izvora energije jer je ono vezano subvencijama koje dolaze od nafte. Dakle, ako cijene nafte ostanu niske, poticaji na drugoj strani se smanjuju, padaju investicije. Također, veliki pad cijena dovodi do porasta potražnje, što pak dovodi opet do porasta cijena', iznio je Dekanić.
Na pitanje kako to da različite naftne tvrtke u Hrvatskoj imaju u lipu iste maloprodajne cijene na svojim postajama, ironičan odgovor ponudio je Štern: Što reći, oni su mini OPEC
Buduće razdoblje u kretanju cijene nafte prof. Dekanić nazvo je neizvjesnim.
No sumnjam da će u idućih mjesec-dva biti većih skokova, zaključio je Dekanić.
