Kako je propalo srpsko Borovo?

Iz Borova su za tportal odgovorili kako je 'slučaj Boreli predmet međunarodne sukcesije i nisu ga u poziciji komentirati'.

Borovo je pak do početka Domovinskog rata imalo veliku prodajnu mrežu diljem bivše Jugoslavije. Dok su u Makedoniji pravomoćnom presudom tamošnjeg Vrhovnog suda prije tri godine izgubili sve poslovne prostore, u Srbiji se i dalje vode sporovi radi utvrđivanja prava vlasništva. Vukovarska tvrtka, prema ranijem pisanju hrvatskih medija, ondje je polagala pravo na imovinu u vrijednosti od 250 milijuna kuna, a u što se ubraja tvornica u Somboru te trgovine koje su kupili prije 1990-ih.

Optužbe su se nizale godinama. Sve se zaoštrilo kada je uprava hrvatske tvrtke počela prodavati svoju imovinu u Srbiji. Iz somborskog Borelija, državne tvrtke koja se nije uspjela privatizirati, odgovarali su kako im 'hrvatski kombinat nasilno nastavlja otimati prodavaonice po Srbiji' i da ih prodaje po tri do pet puta nižoj cijeni od tržišne. Iako su Vukovarci svim nadležnim tijelima podnosili zahtjeve za vraćanje u prvobitno stanje, do dogovora s Borelijem nikada nisu došli.

Bezuspješna privatizacija

Upravo neriješeni imovinsko-pravni odnosi s matičnim Borovom iz Vukovara, kako pišu srbijanski mediji, koštali su života somborsku tvrtku koja je do posljednjeg dana proizvodila i prodavala obuću. 

Na privatizaciji Borelija radilo se posljednjih 15 godina, a srbijanska Agencija za privatizaciju svojevremeno ju je svrstavala među 'tvrtke od općeg interesa'. Bankrotom je ugašena proizvodnja i prodaja obuće pod imenom Boreli koja je počela 1997., a s njim je zatvoreno više od stotinu prodavaonica dok je unazad deset godina bez posla ostalo oko 500 radnika.

O budućnosti Borelija razgovaralo se, izvještavaju mediji, i u Ministarstvu privrede Republike Srbije gdje je predloženo da se proda 'ono što je čisto i nije predmet spora'. Ono što nije predmetom imovinsko-pravnih problema, navode, jedna je od dvije tvornice u Somboru koja bi se trebala ponuditi potencijalnim kupcima.

Zainteresiranih kupaca, domaćih i stranih, kako pišu, bilo je. Interes su pokazivale i tvrtke s prostora bivše Jugoslavije, Slovenije i Hrvatske – Bolhar i Nina Commerce, vlasnik lanca trgovina Planet obuća i Talijani iz tvornice obuće Progetti. U vrijeme otvaranja stečaja Boreli je radio za talijanski Lenci i njemačku tvrtku B. Stump Baier, za koju su proizvodili vojničke čizme i tenisice. Među potencijalnim kupcima spominjalo se i ime još jedne tvrtke iz Novoga Sada. Mediji prenose kako je trgovcima za početak ponuđen zakup prodavaonica i robe po tržišnoj cijeni.