RECEPT EKONOMSKOG INSTITUTA

Kako do većih i pravednijih mirovina?

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 29.09.2011 16:43
  • Objavljeno 29.09.2011 u 14:34
Danijel Nestić

Danijel Nestić

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

Ako se ne poduzmu nužne reforme, očekuje nas osjetno zaostajanje mirovina u odnosu na plaće, pokazuje studija zagrebačkog Ekonomskog instituta 'Izazovi i mogućnosti za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina u Hrvatskoj'. Uz analizu ključnih problema mirovinskog sustava, studija preporučuje i deset reformskih aktivnosti u cilju osiguranja primjerenih mirovina

'Sadašnja nepovoljna situacija mora biti motivacija za poduzimanje reformskih aktivnosti. Moguće je razumnim reformama osigurati i primjerene mirovine za građane i financijski održiv sustav', naglasio je Danijel Nestić, voditelj istraživanja potpomognutog namjenskom donacijom Zaklade Adris.

Studija pokazuje da su ključni izazovi za hrvatski mirovinski sustav nepovoljna demografska struktura, niska stopa zaposlenosti, relativno veliki broj i nepovoljna struktura umirovljenika te financijska neravnoteža mirovinskog sustava. 'Hrvatska ima najnižu stopu zaposlenosti u Europi koja pokazuje da gotovo polovica radno sposobnih ljudi ne radi', upozorio je Nestić. O problemima s kojima se susreće mirovinski sustav svjedoče i podaci da imamo 123 zaposlenika na 100 umirovljenika, 15 posto umirovljenika s povlaštenim mirovinama te 40 posto umirovljenika mlađih od 60 godina. 'Sve to rezultira relativno niskim mirovinama', ustvrdio je Nestić.

U usporedbi sa zemljama Europske unije Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zamjene mirovina. Omjer prve mirovine i prosječne plaće za tipičnog radnika u Hrvatsko je 55 posto, a u većini zemalja EU je između 60 i 80 posto. Europski kuriozitet je Grčka u kojoj je taj omjer 120 posto što znači da grči umirovljenici imaju 20 posto veće mirovine od plaća. Studija pokazuje da će stopa zamjene mirovina u Hrvatskoj u budućnosti imati tendenciju smanjivanja tako da bi 2050. mogla iznositi 38 posto.

Rezultati istraživanja ukazuju i na problem velike razlike u mirovinama umirovljenika koji mirovinu primaju iz oba mirovinska stupa i onih koji mirovinu primaju samo iz prvog mirovinskog stupa. Iako će se ova razlika s vremenom smanjivati, ona će još dugi niz godina ostati značajna. Pokazuje se da problem niže razine 'dvostupnih' mirovina nije u mirovinama koje se isplaćuju iz drugog stupa, odnosno iz sustava kapitalizirane štednje. Ove su mirovine na očekivanoj razini s obzirom na visinu doprinosa koji su uplaćeni, a problem se pojavljuje s obračunom osnovne mirovine koja se isplaćuje iz prvog stupa.

'Drugi stup je sasvim korektno zaradio, ali čak i da je zaradio više stopa prinosa ne može bitno popraviti situaciju i ujednačiti mirovine iz prvog i drugog stupa', konstatirao je Nestić, dodajući da se taj problem može riješiti jedino tako da se proširi dodatak koji su dobili umirovljenici iz prvog stupa na sve korisnike mirovina te da se promijeni formula za obračun osnovne mirovine. Uravnoteživanju mirovina iz prvog i drugog stupa pomoglo bi i povećanje stope doprinosa za drugi stup. 'Treba razmisliti o povećanju stope doprinosa za drugi stup, ali samo u mjeri i na način koji ne ugrožava proračun', smatra Nestić.

Protiveći se radikalnim zaokretima, znanstvenici Ekonomskog instituta predlažu parametarske reforme kojima bi se ojačale dobre strane dosadašnjih reformi i ispravile loše. Uz spomenuta rješenja za uravnoteživanje mirovina, studija predlaže brojne druge reformske aktivnosti i načela djelovanja s ciljem osiguranja primjerenih mirovina.

Između ostaloga, znanstvenici Ekonomskog instituta predlažu mjere za osnaživanje veze između uplaćenih doprinosa i primljenih mirovina, pravila za automatsku korekciju mirovinskog sustava u skladu s očekivanim trajanjem života i/ili gospodarskim okolnostima, mehanizme kontrole rizika prinosa u drugom stupu te aktivnosti za promociju financijske i mirovinske pismenosti.

Također, zalažu se za unapređenje sustava valorizacije i indeksacije mirovina kako bi se postigao socijalno prihvatljiv i fiskalno održiv sustav te uvođenje nultog mirovinskog stupa za siromašne umirovljenike i starije osobe koje ne primaju mirovinu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi