Iako se o mirovinama po posebnim propisima često govori da su 'povlaštene', to u najvećoj mjeri nije tako. Pokazuju to i podaci HZMO-a o prosječnim svotama u 18 kategorija i nekoliko potkategorija prije i nakon usklađivanja. Prosječne svote su znatno rasle tek u kategorijama koje se ionako mogu pohvaliti izdašnim, četveroznamenkastim ciframa
Prvo ovogodišnje usklađivanje povećalo je mirovine za 3,03 posto. Većini umirovljenika je to donijelo u prosjeku svega oko 16 eura više. No, među gotovo 1,23 milijuna umirovljenika, kriju se i oni umirovljeni po posebnim propisima.
Ovisno o tome što piše u zakonima koji su regulirali njihova umirovljenička prava, usklađivanje koje je na račune sjelo tek početkom travnja, s mirovinom za ožujak, donijelo je između 11 i gotovo 100 eura.
Povišica od nekoliko desetaka eura
Među 18 kategorija i nekoliko potkategorija umirovljenika po posebnim propisima, najviše su profitirali oni umirovljeni po Zakonu o kazalištima. Prosječna svota mirovine za veljaču u toj kategoriji, prema Statističkim informacijama HZMO-a, iznosila je 1017,14 eura, da bi se u ožujku taj prosjek popeo na 1115,35 eura, što je povećanje od čak 98,21 eura.
Značajnu povišicu dobili su i bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor. Njima je mirovina od veljače do ožujka porasla za 52,40 eura, odnosno s 2185,33 na 2237,73 eura.
Na račune umirovljenih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nakon usklađivanja je sjelo u prosjeku 1950,36 eura. To je 41,08 eura više nego mjesec ranije, kad je prosjek mirovine u ovoj kategoriji bio 1909,28 eura.
Usklađivanje je umirovljenim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u prosjeku donijelo 32,80 eura. Naime, mirovina za ožujak isplaćena u ovoj kategoriji koja broji više od 72.200 osoba iznosila je u prosjeku 1245,26 eura. Mjesec dana ranije taj je prosjek bio 1212,46 eura.
Jedna novčanica i nekoliko kovanica
S druge strane, usklađivanje mirovina su jedva osjetili bivši članovi posade broda u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi. Njima je prosječni iznos mirovine porastao s 404,14 na 415,38 eura, odnosno za 11,24 eura. Iako je riječ o mirovini po posebnim propisima, ona je u razini najniže mirovine po redovitim propisima, koja je usklađivanjem porasla za 11,85 eura.
Pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine dobili su povećanje od 15,14 eura, čime im je mirovina za ožujak porasla na 557,93 eura. Slično su prošli i branitelji kojima je mirovina priznata prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, a određena prema 'braniteljskom' zakonu iz 2017. godine. Njima je usklađivanje donijelo povišicu od prosječnih 16,20 eura, dok je bivšim pripadnicima JNA, umirovljenima prema članku 185. ZOMO-a mirovina nakon usklađivanja u prosjeku porasla za 16,39 eura te je u ožujku iznosila 591,37 eura.
Generalno gledajući, mirovine po posebnim propisima su mahom rasle za 16 do 19 eura, što je slično 'redovitim' mirovinama. To je pokazatelj da one najvećim dijelom nisu 'povlaštene', kako ih se redovito naziva.