TKO JE JAMIO, JAMIO

Iznesene milijarde, a zapisano samo 400 mil. eura

eurozona, europa, euro

eurozona, europa, euro

Izvor: tportal.hr / Autor: arhiva

U proteklih 15 godina Hrvati su u porezne oaze diljem svijeta uložili više od 400 milijuna eura. Podaci su to koje je Hrvatska narodna banka objavila u svojoj statistici o stranim ulaganjima. Prema tim podacima, iz Hrvatske je u zemlje i područja koja možemo smatrati poreznim oazama od 1993. do kraja ožujka ove godine otišlo 413 milijuna eura

Glavnina tog novca završila je u Švicarskoj, više od 122 milijuna eura, no 'u igri' su hrvatskim ulagačima bile i 'klasične' off shore zone, posebno karipski i pacifički otoci, poput Britanskih djevičanskih otoka i Bahama.

Ove podatke, međutim, treba uzeti s oprezom. Naime, jedna od prednosti poslovanja u poreznim oazama je i mogućnost skrivanja identiteta vlasnika, zbog čega se off shore zone često i povezuju s nelegalnim aktivnostima, poput utaje poreza i pranja novca. To je i razlog zašto nitko sa sigurnošću ne može reći koliki iznosi novca svake godine prolaze preko poreznih oaza.

Procjenjuje se da je i iz Hrvatske izneseno mnogo više novca od onoga što kaže statistika.

'Nemoguće je reći koliko je točno novca iz Hrvatske izneseno, jer se poslovanje u njima temelji na diskreciji. Česti su slučajevi da građani otvore tvrtku u, primjerice, Austriji i njoj prebacuju novac, što se ne vodi kao ulaganje u poreznu oazu. Ista ta tvrtka potom novac prebacuje na račun tvrtke otvorene u nekoj poreznoj oazi', primjećuje Ivan Lovrinović, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

I neovisni ekonomist Ante Babić kaže da je iz Hrvatske u off shore zone u proteklih 15-ak godina vjerojatno izneseno nekoliko milijardi eura. Ipak, dio tog novca u Hrvatsku se i vratio kroz privatizaciju.

'Bilo je slučajeva da su Hrvati osnivali tvrtke u Luksemburgu ili Lihtenštajnu, a da su potom te tvrtke kupovale ovdašnja poduzeća', kaže Babić.

Brojna financijska središta diljem svijeta svoj uspon mogu zahvaliti stjecanju statusa poreznih oaza. To se posebno odnosi na male otočne države u Karibima i na Pacifiku, kao i na britanske, nizozemske i američke prekomorske posjede, koji su se s niskim porezima i zaštitom podataka, te s papirologijom svedenom na minimum, preobrazili u prave 'financijske meke'. Danas se tvrtka u off shore zonama može osnovati i preko interneta.

'Zašto, recimo, na Braču i mi ne bismo stvorili uvjete poslovanja kakvi postoje na Kanalskim otocima i tako privukli strani kapital?!', pita se Babić. Po njegovu mišljenju, off shore zone ne bi trebalo ukidati, već i njihovo poslovanje staviti pod veću pasku međunarodne zajednice. 'Poreznih oaza ima više vrsta. Ako bi se zabranjivale off shore zone, kapital bi pronašao druge kanale', zaključuje Babić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi