Prema njima, ključni problem leži u najavljenoj zabrani etažiranja u turističkim zonama te ograničenju gradnje na golf-terenima, što bi – ako se zakon usvoji u sadašnjem obliku – u potpunosti onemogućilo modele razvoja koji su standard u svijetu luksuznog turizma. “Ako ovakav prijedlog prođe, Hrvatska bi mogla postati najmanje poželjna destinacija za ulaganja u luksuzni turizam”, poručuju investitori koji su se okupili oko inicijative za osnivanje Udruge investitora u elitni turizam na Jadranu.

Osporeni model koji pokreće luksuzni turizam

U praksi, prijedlog znači da bi se u zonama namijenjenima turizmu više ne bi moglo dijeliti objekte na zasebne jedinice – što isključuje koncept tzv. rezidencijalnog hotelijerstva, u kojem su apartmani u sklopu hotela pod zajedničkim upravljanjem i brendom. Taj model, poznat kao branded residences, već desetljećima uspješno funkcionira u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i drugim mediteranskim zemljama. Investitori ističu da upravo on omogućuje održivost projekata s pet zvjezdica, jer kombinira hotelijersku uslugu s privatnim vlasništvom i time osigurava povrat ulaganja. Zabrana takvog pristupa, upozoravaju, dovela bi do usporavanja investicija i smanjenja konkurentnosti hrvatskog turizma u najvišoj kategoriji ponude.

Pravne nejasnoće i rizik dvostrukih tumačenja

Osim gospodarskih, investitori upozoravaju i na pravne nedosljednosti. Novi bi zakon, smatraju, zadirao u područje koje već regulira Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, stvarajući situaciju u kojoj bi jedno etažiranje bilo dopušteno, a drugo zabranjeno – ovisno o namjeni zone. Takav pristup, poručuju, otvara prostor za pravnu nesigurnost, sporove i neujednačenu primjenu propisa. Dio pravnika koji ih savjetuje smatra i da bi se ovakve izmjene mogle dovesti u pitanje s ustavnopravnog aspekta, jer narušavaju načelo jednakosti pred zakonom.

Udruživanje investitora i poziv na dijalog

Zbog ozbiljnosti situacije, investitori pokreću osnivanje strukovne udruge koja bi zajednički zastupala interese ulagača u elitni turizam te u dijalogu s državom pokušala pronaći održivo rješenje. Plan im je, kako navode, angažirati pravne i komunikacijske stručnjake te pokrenuti razgovore s nadležnim institucijama, uz poziv Ministarstvu prostornog uređenja da otvori dijalog umjesto zabrane.

„Ne tražimo posebne povlastice, nego predvidivost i jasno definirana pravila. Ako želimo razvijati turizam najviše kvalitete, ne možemo se sami isključivati iz modela koji globalno funkcioniraju“, poručuju iz inicijative.

Hrvatska na prekretnici

Prema njihovom mišljenju, usvajanje ovakvog zakona značilo bi da Hrvatska odustaje od privlačenja investicija koje donose visoku dodanu vrijednost – onih koje podrazumijevaju radna mjesta, dužu sezonu i višu razinu usluge.

Zemlje s kojima se Hrvatska natječe za goste i investitore – poput Portugala, Italije i Grčke – upravo takve projekte potiču. Hrvatska, kažu investitori, ne bi smjela raditi suprotno ako želi zadržati reputaciju sigurne i poželjne destinacije za ulaganja. Umjesto zabrana, investitori pozivaju na partnerski pristup između države i privatnog sektora te na donošenje zakonskih rješenja koja će omogućiti dugoročno održiv i konkurentan razvoj elitnog turizma u Hrvatskoj.

Svi investitori koji se prepoznaju u ovoj priči, mogu se pridružiti i prijaviti putem elektroničke pošte: prijava@udrugainvestitorauelitniturizam.com