Držanje viška novca na računu i dalje je pravilo za većinu Europljana, osobito u usporedbi s Amerikancima, pri čemu je on neiskorišten i gubi vrijednost zbog inflacije.

Tanguy van der Werve, glavni direktor Europskog udruženja za upravljanje fondovima i imovinom (EFAMA), u razgovoru s urednicom gospodarske rubrike Euronewsa Angelom Barnes iznio je u petak koliko su brojke zapanjujuće.

Rast fondova veći od inflacije

'Samo oko 26 posto kućanstava u EU-u izjavilo je da su ulagali u fondove, dionice ili obveznice, a u posljednja tri desetljeća više od 50 posto kućanstava u SAD-u prijavilo je ulaganja na burzi. Ako uzmete u obzir to da bi prosječan, dobro diversificiran portfelj fondova porastao za više od 50 posto u razdoblju od 2014. do 2023. godine (ESMA), znatno nadmašivši inflaciju, riječ je o velikom potencijalu za stvaranje bogatstva koji Europljani ostavljaju neiskorištenim', rekao je Van der Werve.

Istaknuo je niz razloga koji bi mogli objasniti zašto Europljani radije štede nego ulažu, uključujući porezni sustav, financijsku pismenost, sklonost riziku i mirovinske sustave.

'Nedostatak dostatnih poreznih poticaja često je ključna razlika između zemalja s visokim razinama ulaganja i onih bez njih. Također, mnoge zemlje EU-a suočavaju se s niskom razinom financijske pismenosti i nedostatkom kulture ulaganja. Mnoge generacije Europljana odrasle su očekujući da će se država brinuti o njima u mirovini, na što se više ne mogu isključivo oslanjati.

Taj lažni osjećaj sigurnosti ne potiče ih da preuzmu kontrolu nad svojom financijskom budućnošću i razmišljaju o nečemu izvan bankovnih depozita. Mirovinski planovi u okviru radnog mjesta i privatne mirovine nedovoljno su razvijeni u mnogim zemljama EU-a, što također pridonosi niskoj razini sudjelovanja malih ulagatelja na tržištima kapitala', rekao je Van der Werve.

Govoreći o zamjetnim trendovima iz protekle godine (2025.–2026.) koji pokazuju promjene u ponašanju malih ulagatelja ili sklonosti riziku u državama EU-a, glavni direktor EFAMA-e naveo je da je velika popularnost burzovno uvrštenih fondova (ETF-ova) i ulaganja u diversificirane indeksne fondove, uz digitalne brokerske platforme za kupnju, posljednjih godina pridonijela rastu ulaganja malih ulagatelja u nekoliko zemalja EU-a.

Strah od gubitka

'U kombinaciji je to mnogim kućanstvima odluku o ulaganju učinilo jednostavnijom, jeftinijom i dostupnijom. Utjecaj društvenih mreža također je bio značajan, osobito među mlađim ulagateljima usmjerenima na rizičniju imovinu poput kriptovaluta. To je još jedan razlog da se financijsko obrazovanje stavi u prvi plan od najranije dobi', rekao je.

Vraćajući se na pitanje zašto toliki broj Europljana drži novac na računu i tako gubi vrijednost zbog inflacije, umjesto da iskoriste učinak složenog kamatnog računa, Van der Werve smatra da je riječ manje o 'izboru', a više o inerciji.

'Ljudi se boje da će, ako nešto poduzmu, pogriješiti i izgubiti teško zarađeni novac. Stoga ne čine ništa i ostavljaju ga na bankovnom računu, gdje se smatra sigurnim. Bolje financijsko obrazovanje pomoglo bi im da razumiju oportunitetni trošak neulaganja. Dugoročno dobro diversificirani portfelji donose stabilne prinose i sprječavaju da inflacija nagriza bogatstvo. No u mnogim zemljama EU-a postoji kulturni tabu oko razgovora o novcu, čak i u obitelji, što zasigurno ne pomaže tome.

Financijsko obrazovanje mora započeti kod kuće. Najbolje ulaganje koje netko može napraviti jest ulaganje u vlastitu financijsku pismenost. Unaprijeđena financijska pismenost pomaže u izgradnji povjerenja i suzbijanju uobičajenih zabluda poput one da morate biti bogati kako biste ulagali. Prevelika složenost sadašnjeg investicijskog procesa također pridonosi tome da ljudi ostaju pri bankovnim depozitima', zaključio je Van der Werve.