Tako posljednji podaci DZS-a ukazuju na godišnji pad industrijske proizvodnje od 12,4% tijekom ovogodišnje veljače. Smanjena domaća i inozemna potražnja, uz već snažan prošlogodišnji rast zaliha gotovih proizvoda, rezultirali su nastavkom smanjenja proizvodnje, pišu RBA analitičari.

Također, i jedan radni dan manje u odnosu na prošlogodišnju veljaču pridonio je relativno snažnom padu. Prema glavnim industrijskim grupacijama očekivano je najsnažniji pad zabilježen kod proizvodnje trajnih dobara od čak 32%. Istovremeno, i proizvodnja netrajnih dobara ostvarila je pad od 19%, dok je proizvodnja intermedijarnih dobara te kapitalnih proizvoda manja za 16,1% odnosno za 11,2%.

Jedino je kod energije zabilježen rast proizvodnje od 7%, sto je primarno posljedica uglavnom neelastične potražnje te hladnijeg vremena. Sličan trend prisutan je ukoliko promatramo promjene i prema NKD-u. Tako je opskrba električnom energijom, plinom i parom zabilježila iznimno snažan rast od 11,8%. Istovremeno, prerađivački segment zabilježio je pad od 15,3%, a skupina djelatnosti rudarstva i vađenja još snažniju kontrakciju od 18,3%. Proizvodnja hrane, kao najznačajnija industrijska grana, zabilježila je pad proizvodnje od 13,8%.

Značajan utjecaj na kretanja proizvodnje u ovom segmentu imati ce i rezultati ovogodišnje turističke sezone. Nepovoljni trendovi izraženi su u primarnoj obradi drva te proizvodnji namještaja, sto i ne iznenađuje s obzirom na posljednje trendove u građevinarstvu te manju potražnju za trajnim dobrima u uvjetima recesije. Slična kretanja zabilježena su i u tekstilnoj te kozarskoj industriji.

Tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja smanjena je za cak 13,3% u odnosu na isto razdoblje lani. Ovakva kretanja u industriji odraziti ce se i kroz smanjeni izvoz te izraženiji pad BDP-a tijekom prvog tromjesečja. Ipak, već podaci za ožujak mogli bi ukazati na manje izražen pad proizvodnje uslijed nešto niže prošlogodišnje baze te vise radnih dana.