stanje na tržištima

Indeksi rastu, a dobrih vijesti nema: Rast tržišta koči neugodna pojava

30.09.2025 u 08:40

Bionic
Reading

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, unatoč riziku od privremenog zatvaranja američkih saveznih službi, jer se ulagači nadaju daljnjem smanjenju kamatnih stopa američke središnje banke

Dow Jones ojačao je 0,15 posto, na 46.315 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,26 posto, na 6.661 bod, a Nasdaq indeks 0,48 posto, na 22.591 bod. Indeksi su porasli, premda nije bilo nekih značajnijih vijesti koje bi potaknule tržište.

Naprotiv, u fokusu su zbivanja u Kongresu jer postoji rizik od privremenog zatvaranja saveznih službi, ako ovih dana republikanski i demokratski zastupnici ne postignu dogovor o daljnjem financiranju saveznih službi.

"Ulagači su usmjereni pozitivnim vijestima – podacima koji ukazuju na otpornost gospodarstva i nadi u daljnje smanjenje kamatnih stopa. Doduše, postoji rizik od zatvaranja saveznih službi, no vjeruje se da će taj problem brzo biti riješen, pa će u fokusu ponovno biti zarade kompanija, monetarna politika i investicije u umjetnu inteligenciju", objašnjava Lindsey Bell, strateginja u tvrtki 248 Ventures.

Inflacija nije pod kontrolom

Fed je prije dva tjedna smanjio kamatne stope za 0,25 postotnih bodova zbog slabosti tržišta rada, a ulagači se nadaju da će središnja banka nastaviti sa smanjenjem cijene novca do kraja godine.

No, posljednji makroekonomski podaci to dovode u pitanje jer pokazuju da gospodarstvo stabilno raste, pa mu monetarni poticaji nisu nužni, dok je, s druge strane, inflacija i dalje znatno iznad ciljanih razina Feda.

Beth Hammack, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala je jučer da središnja banka mora zadržati restriktivnu monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju.

Alberto Musalem, predsjednik ogranka Feda u St. Louisu, kazao je, pak, da je otvorena za daljnje smanjenje kamata, ali da Fed mora biti oprezan i zadržati kamate dovoljno visoke kako bi pritisnuo inflaciju koja se i dalje kreće gotovo cijeli postotni bod iznad ciljanih razina od oko 2 posto. Unatoč tome, na tržištu se procjenjuje da je gotovo 90 posto sigurno da će Fed dodatno smanjiti kamate na idućoj sjednici.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,16 posto, na 9.299 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,02 posto, na 23.745 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 7.880 bodova.

Oprezno na azijskim burzama

Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno jer ulagači ne žele dodatno riskirati nakon snažnog rasta cijena dionica u rujnu, dok vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto i na putu je dobitka u ovom mjesecu od oko 5,5 posto. Jutros su cijene dionica u Indiji, Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,1 i 0,2 posto, dok su u Japanu, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,4 posto.

Na azijskim burzama vlada oprez jer su novi podaci pokazali da kinesko gospodarstvo i dalje slabi. Doduše, PMI indeks proizvodne aktivnosti iznosio je u rujnu 49,8 bodova, više nego prethodnih mjeseci, no to je već šesti mjesec zaredom kako se kreće ispod razine od 50 bodova, koja ukazuje na pad aktivnosti.

Australska središnja banka zadržala je jutros kamatne stope nepromijenjene na 3,6 posto, kao što se i očekivalo, jer se inflacija u toj zemlji i dalje kreće na najvišim razinama u više od godinu dana.

Dolar stagnira, cijene nafte pale

A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 97,94 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,95 bodova.

Pritom se cijena eura kreće oko 1,1725 dolara, kao i jučer u ovo doba. No, američka je valuta oslabila u odnosu na japansku, pa je tečaj dolara pao s jučerašnjih 148,90 na 148,50 jena.

Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros skliznula 0,65 posto, na 67,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,57 posto, na 63,10 dolara.