PBZ ANALIZE

Hrvatska stvarnost je pad plaća i rast nezaposlenosti

nezaposlenost otkaz posao

nezaposlenost otkaz posao

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Podaci o zaposlenosti u rujnu, odnosno kretanju plaća u kolovozu nisu ukazali ni na kakve promjene trendova iz ranijih mjeseci, posebice ne u pozitivnom smjeru, što je u potpunosti u skladu s očekivanjima analitičara Privredne banke Zagreb

Broj zaposlenih osoba u rujnu je smanjen za 16,8 tisuća u odnosu na kolovoz (-1,1 posto), što je nakon siječnja drugi po redu najveći apsolutan pad broja zaposlenih u ovoj godini. Od toga je oko polovica osoba otpušteno u obrtu i slobodnim djelatnostima, a druga polovica u pravnim osobama. Gledajući pravne osobe po djelatnostima, primjećujemo da je u rujnu broj zaposlenih bio niži u svim djelatnostima u usporedbi s mjesecom ranije osim u javnim službama. Kao posljedica toga broj zaposlenih u privatnom sektoru pao je u rujnu na mjesečnoj razini za 0,9 posto, a u javnom je sektoru porastao za 0,2 posto, dok je u usporedbi s prosincem privatan sektor smanjio broj zaposlenih za 3,2 posto, a javni za 0,7 posto.

Činjenica da je najveći broj radnih mjesta u prvih devet mjeseci izgubljen u industriji i građevini potvrđuje očekivanja da će prilagodba privatnog sektora biti jača od prilagodbe javnog sektora. Budući da je naše tržište rada nefleksibilno te njegova reakcija na dinamiku poslovnog okruženja redovito kasni 1-2 kvartala, a što je vidljivo kroz kretanje međugodišnjih stopa kvartalnih prosjeka zaposlenosti čiji se pad drastično ubrzava u drugom i trećem kvartalu ove godine, analitičari PBZ-a očekuju da će posljednji kvartal donijeti dodatno zaoštravanje situacije, odnosno jači rast nezaposlenosti.

Statistički podaci o plaćama kasne mjesec dana za podacima o zaposlenosti te iako (kao i srpanjski) u sebi već sadrže informaciju o utjecaju kriznog poreza, ne daju nam još naznaku kretanja plaća nakon završetka turističke sezone.

U prvih osam mjeseci najveći realan pad neto plaće od dva i pol posto bilježi djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, slijedi trgovina (-1,2 posto), a zatim administrativne usluge (-1 posto) i s nešto blažim padom prerađivačka industrija (-0,4 posto) te građevina (-0,1 posto).

Većina djelatnosti realno je povećala prosječnu neto plaću, a najviše opskrba električnom energijom (+6,7 posto) i javna uprava i obrana (+4 posto). Međutim, gledamo li po mjesecima, realan rast neto plaće na godišnjoj razini nastavlja se smanjivati tako da iako je u prvih osam mjeseci iznosio 1,1 posto, u kolovozu je dosegnuo tek 0,1 posto, a u narednim mjesecima će vjerojatno biti negativan.

Prema mišljenju PBZ-ovih analitičara, prilagodba tržišta rada recesiji većim je dijelom do sada vršena putem zaposlenosti, a manjim dijelom putem plaća. Takav trend će se nastaviti, jer očigledno korekcija plaća ne donosi dovoljno visoke uštede s obzirom na jačinu pada poslovne aktivnosti poduzetnika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi