Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti.

'Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti nije se promijenila, znači da stagniramo. Ipak, događanja tijekom pandemije i globalna očekivanja u postpandemijskom vremenu potiču nadu da bi se mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama snalazimo se bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna, pa vjerujem da kao društvo možemo preispitati postojeće i ubrzati implementaciju novih paradigmi', ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Pandemija Covida-19 imala je utjecaj na sve aspekte života u 2020. godini. Međutim podaci korišteni u izradi Svjetske ljestvice konkurentnosti za 2020. ne zahvaćaju u potpunosti taj utjecaj. Tvrdi podaci odnose se na 2019. godinu, a anketa gospodarstvenika provođena je od veljače do travnja 2020. i time samo djelomično uključuje utjecaj Covida-19. Na primjer, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu.

I ovogodišnji rezultati pokazuju dominantan utjecaj pojedinih faktora na visoko rangiranje zemalja. To se posebno odnosi na međunarodnu trgovinu i ulaganja, zapošljavanje, otvorenost društva, mjere povezane s političkom stabilnosti te socijalnu i rodnu ravnopravnost. Osim toga, faktori učinkovitosti zdravstvenog i obrazovnog sustava sa zaštitom okoliša imaju presudnu ulogu u pokretanju trendova konkurentnosti.

Singapur je i ove godine zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Danska, slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, pozicije od prošle godine zadržale su Češka (33.), Mađarska (47.) i Bugarska (48.), dok su Poljska (39.), Rumunjska (51.) i Slovačka (57.) pale na ljestvici u odnosu na prošlu godinu. Jedino je Slovenija (35.) poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici). Razmjerno dobra je konkurentnost u području stranih ulaganja.

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 10 od 20 indeksa, pri čemu na samom začelju (63. mjesto na ljestvici) stoji u tri područja: tržište rada, poslovno upravljanje te stavovi i vrijednosti. S druge strane, u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska nije na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici).

Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene i osnovne infrastrukture. Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2020. su: gospodarski rezultati: - međunarodna trgovina (+4), strana ulaganja (+2), zaposlenost (+6) i cijene (+11), efikasnost javnog sektora: javne financije (+1) i institucionalni okvir (+3), efikasnost poslovnog sektora: – financije (+3), infrastruktura: tehnološka infrastruktura (+2) i obrazovanje (+2).

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području društvenog okvira (-5), osnovne infrastrukture (-2) te znanstvene infrastrukture (-2).