Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, a u fokusu trgovaca uglavnom je bila američka blokada isporuka nafte iz Venezuele
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 1,1 posto, na 60,47 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,4 posto, na 56,66 dolara.
U fokusu trgovaca bila je blokada isporuka nafte iz Venezuele, nakon što je predsjednik SAD- Donald Trump naredio "potpunu blokadu" svih sankcioniranih tankera na putu za Venezuelu i onih koji izlaze iz venezuelanskih luka.
No, američki Chevron nastavio je s isporukama venezuelanske nafte u SAD. Američki div surađuje s venezuelanskom državnom naftnom tvrtkom PDVSA i posluje u Venezueli uz dozvolu Washingtona.
vezane vijesti
Udio Venezuele u svjetskoj proizvodnji iznosi samo jedan posto, a kupuju je samo SAD, Kuba i neovisne kineske rafinerije, objašnjava Muyu Xu iz specijalizirane tvrtke za praćenje brodova Kpler.
Drugim riječima, to nije osjetnije utjecalo na procjene o odnosu između ponude i potražnje, pa je cijena barela na američkom tržištu tijekom tjedna zaronila i na najniže razine u četiri godine.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi ponuda u 2026. mogla nadmašiti potražnju za otprilike četiri milijuna barela dnevno, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje tek blagi plus.
Azijske burze porasle
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica porasle, ponajviše u tehnološkom sektoru, što se zahvaljuje oporavku tog sektora nakon nedavnog oštrog pada i uobičajenom uljepšavanju portfelja pred kraj godine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,8 posto.
Pritom su cijene dionica u Hong Kongu, Indiji, Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Japanu porasle između 0,1 i 1,8 posto.
Rast indeksa uglavnom se zahvaljuje oporavku tehnološkog sektora, kao i u petak na Wall Streetu.
Početkom prošloga tjedna taj je sektor oštro pao jer ulagače zabrinjavaju goleme investicije tehnoloških divova u razvoj umjetne inteligencije.
No, krajem tjedna taj se sektor na Wall Streetu oporavio, pa jutros i na azijskim burzama rastu cijene tehnoloških kompanija.
Premda se u ovom radnom tjednu, skraćenom zbog božićnih blagdana, ne očekuje previše važnih vijesti, cijene dionica rastu jer pred kraj godine ulagači uobičajeno uljepšavaju portfelje, pa kupuju one dionice koje su imale najbolje izvedbe od početka godine.
Dolar oslabio
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala, nakon prošlotjednog rasta.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,62 boda, dok je u petak navečer iznosio 98,71 bod.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao 0,3 posto, na 157,35 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, za 0,1 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,1720 dolara.
Dolar je oslabio prema jenu jer japanske vlasti prijete intervencijom ako se, kako kažu, nastavi špekulativno trgovanje u cilju slabljenja jena.
Jen je pod pritiskom od kada je krajem prošloga tjedna japanska središnja banka povećala kamatne stope na najviše razine u 30 godina i najavila daljnje povećanje zbog visoke inflacije.
No, povećanje kamata izazvalo je rast prinosa na japanske državne obveznice, što loše utječe na cjelokupni državni dug, a time i na valutu.
Zbog toga je cijena jena prema euru i švicarskom franku jutros pala na najniže razine u povijesti.
