Nakon što je kreditna agencija Standard&Poor's krajem prošlog tjedna promijenila izglede za hrvatski kreditni rejting (BB) sa stabilnih u negativne zaredale su se reakcije domaćih ekonomista, a oni smatraju kako je krajnje vrijeme da se krene u ozbiljne reforme i reprogramiranje vanjskog duga
Ekonomist Ante Babić očekuje da će i ostale kreditne agencije (Fitch, Moody's) promijeniti perspektivu za hrvatski rejting.
'Te se agencije ne daju muljati te pozorno prate što se događa u Hrvatskoj', veli Babić.
Ante Babić pojašnjava kako od ukupnog vanjskog duga Hrvatske samo 40 posto otpada na državu dok preostali iznos duga čine pozajmice banaka koje uzimaju novac od banki-majki te ostalo zaduženje privatnih kompanija u inozemstvu.
Oko privatnog dijela duga se, prema Babiću, ne bi trebalo brinuti jer je on pokriven kolateralima. Primjerice, Agrokor se zaduži kod ruskog Sberbanka i, u slučaju neisplate duga, banka aktivira zadužnicu ili neki drugi ugovoreni instrument osiguranja.
Kapacitet otplate duga države, kaže Babić, najviše ovisi o mogućnosti utjecaja na prihode i rashode proračuna, a zabrinjava približavanje razini od deset posto kamata u odnosu na rashode državnog budžeta. No to se lako može promijeniti.
'Dok je Hrvatska još imala investicijski rejting, zaduživala se uz kamate od osam posto. U međuvremenu ga je izgubila, ali je ušla u Europsku uniju i kamate su prepolovljene. U ovom trenutku Hrvatska bi se mogla zadužiti po kamatnoj stopi tek nešto višoj od četiri posto, zbog čega bi najesen trebalo uzeti jeftin novac koji nudi Europska centralna banka', tvrdi.
Podsjetimo, Europska centralna banka do rujna 2016. svaki mjesec otkupit će po 60 milijardi eura vrijedne državne obveznice kako bi potaknula inflaciju i gospodarski rast.
'Druge zemlje su već koristile taj model zamjene duga, primjerice Irska. Sada je vrijeme da se nepovoljan dug zamjeni povoljnim. Hoće li se to konačno dogoditi, preostaje vidjeti', zaključuje Babić.
