naznake krize

Hrvatska ulazi u tehničku recesiju. Evo što to zapravo znači i po čemu se ona razlikuje od 'prave' recesije

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 26.11.2022 08:47
  • Objavljeno 26.11.2022 u 08:37
Hrvatska od nove godine ulazi u eurozonu - ilustracija

Hrvatska od nove godine ulazi u eurozonu - ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: ALEXANDROS MICHAILIDIS / Alamy / Alamy / Profimedia

Komentirajući rast BDP-a u trećem kvartalu od 5,2 posto, iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u izjavi za Hinu u petak su poručili kako je takav rast i očekivan uz što su upozorili da će zemlja u zadnjem ovogodišnjem kvartalu ući u tehničku recesiju, zbog čega misle da nije dobro vrijeme za novi porez na dobit, poznat i kao 'porez na ekstraprofit'

DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.

U HUP-u ističu kako ostaju pri procjeni da će BDP-a u 2022. rasti po stopi od šest posto, što je snažan rast naročito u odnosu na prosjek Europske Unije, koja će rasti po gotovo upola nižoj stopi od 3,2 posto. "Tu manje - više staju dobre vijesti za domaće gospodarstvo", poručili su iz HUP-a.

Napominju kako će u zadnjem ovogodišnjem kvartalu domaće gospodarstvo vjerojatno će ući u tehničku recesiju, koja može potrajati do proljeća 2023. godine.

Kakva je tehnička, a kakva 'prava' recesija

Recesija se definira kao pad gospodarske aktivnosti nekog gospodarstva koji traje više od nekoliko mjeseci i dolazi kao posljedica pada realnog prihoda (koji je danas posljedica inflacije), pada zaposlenosti, industrijske proizvodnje i maloprodaje što u konačnici ruši cijeli BDP. 

U tehničku recesiju ulazi se nakon što dva uzastopna kvartala u nekoj zemlji pada ekonomska aktivnosti, što u našem slučaju, prema očekivanjima HUP-a i Europske komisije, znači da će ekonomska aktivnost u Hrvatskoj pasti u zadnjem kvartalu 2022. i prvom kvartalu 2023. Ako se u drugom kvartalu iduće godine dogodi gospodarski rast, Hrvatska će izići iz 'tehničke recesije', ako u nju uopće uđe. No ako gospodarstvo padne i u drugom kvartalu 2023., recesija se nastavlja te se može pretvoriti u depresiju - jako dugo razdoblje smanjenje ekonomske aktivnosti, pa čak i u stagflaciju, recesiju obilježenu iznimno visokim stopama inflacije.

Hrvatska je od samostalnosti prošla kroz četiri teške recesije - prva je trajala od 1990. do 1993. i uzrokovao ju je Domovinski rat. Druga, tranzicijska recesija trajala je od 1998. do 1999. i uzrokovala ju je domaća bankarska kriza. Treća recesija, uzrokovana globalnom financijskom krizom bila je najteža i trajala je od 2009. pa praktički do 2015. ili punih šest godina. Četvrtu recesiju prouzročila je covid pandemija te je ona bila kratka i nakon nje se gospodarstvo brzo oporavilo. 

 

"Već je u trećem kvartalu zabilježeno usporavanje gospodarstva u odnosu na kvartal ranije, a dodatno bi, u posljednjem tromjesečju godine, godišnja stopa rasta mogla usporiti na oko dva posto ili niže, zbog osjetnog slabljenja inozemne potražnje te negativnog efekta na inflacije i pada realnog dohotka na osobnu potrošnju", kazali su poslodavci.

U  2023. godini, kako su naveli, BDP bi mogao zabilježiti manji pad u skladu s nadolazećom recesijom u eurozoni te negativnim utjecajem inflacije na kupovnu moć. "Zbog nepovoljnih okolnosti u okruženju, zadnje što bi nositelji ekonomskih politika trebali raditi je nametati dodatni porez na dobit", istaknuli su iz HUP-a.

Radnici na građevini

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovacev / CROPIX

Hrvatskim tvrtkama, kako navode, već se otkazuju narudžbe "i sada nam treba snaga da preživimo recesiju i zadržimo radna mjesta". "Dodatni porez će sigurno zaustaviti investicije u razvoj, a to znači da neće biti novih radnih mjesta niti rasta plaća", upozoravaju iz udruge poslodavaca.

Ističu kako se primjenom poreza u obliku koji je predložen kažnjavaju najuspješnije tvrtke u Hrvatskoj, tvrtke koje najviše pune proračun, zapošljavaju najviše ljudi, isplaćuju najveće plaće i najviše ulažu. Također, napominju da se kreiraju neizvjesnost i nesigurnost u poslovanje u Hrvatskoj, što bi moglo potaknuti bijeg investicija i poduzetnika iz Hrvatske prema zemljama s pozitivnim odnosnom prema poduzetništvu i ulaganjima.

"Umjesto oporezivanja HUP poziva Vladu na razgovore o mjerama kojima ćemo se obraniti od nadolazećeg usporavanja gospodarstva i osigurati stabilnost ekonomije. HUP se zalaže za daljnje porezno rasterećenje gospodarstva u cilju poboljšanja konkurentnosti privatnih nefinancijskih poduzeća, posebno izvoznika u izazovnim vremenima", zaključuje se u komentaru HUP-a za Hinu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!