THE ECONOMIST:

Hrvati zaostaju za Česima, Slovencima i Slovacima

KIŠA ZAGREB TRAMVAJ

KIŠA ZAGREB TRAMVAJ

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Goran Mehkek

Dva desetljeća nakon pada Berlinskog zida Hrvatska se po stupnju gospodarskog razvoja i životnom standardu i dalje nalazi pri vrhu ljestvice tranzicijskih zemalja

Kako pokazuju procjene londonskog tjednika The Economist za ovu godinu, s bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku od 13.220 američkih dolara naša zemlja drži peto mjesto na ljestvici 20 europskih zemalja u tranziciji, prenosi Jutarnji list.

Prvo mjesto očekivano drži Slovenija, u kojoj BDP per capita doseže 24.180 dolara, što je za 80 posto iznad hrvatskog prosjeka.

Na drugom i trećem mjestu nalaze se Češka (16.680 dolara) i Slovačka (16.240 dolara), a četvrto je mjesto zauzela Estonija, u kojoj je BDP po stanovniku tek nešto viši od onoga u Hrvatskoj i iznosi 13.980 dolara.

Erozija zbog harača

U razdoblju pred nama možemo očekivati daljnju eroziju životnogstandarda, kažu neovisni ekonomisti. Razloge tome treba tražiti urecesiji, ali i u ljetošnjem povećanju poreza. Nešto više optimizmameđu ekonomistima prevladava na dulji rok budući da se očekuje ulazakHrvatske u EU. Pa ipak, jaz između nekadašnjih socijalističkih zemalja i zapadnoeuropskih zemalja i dalje je izražen. Premaračunici The Economista, jedino je Slovenija po visini BDP-a do sadauspjela prijeći granicu od 60 posto prosjeka zapadnoeuropskih zemalja,dok je Hrvatska na otprilike 35 posto.

BDP je pokazatelj koji mjeri ukupnu vrijednost robe i usluga proizvedenih tijekom godine unutar nacionalne ekonomije te se uzima kao mjerilo razvijenosti neke zemlje.

Prije pada 'željezne zavjese' Hrvatska je po stupnju razvoja bila znatno ispred niza država kojima sada gledamo u leđa.

'Većina zemalja 'nove Europe' u protekla je dva desetljeća bilježila više stope rasta od Hrvatske, pa su nas mnoge od njih, s izuzetkom Slovenije koja je uvijek bila ispred nas, i pretekle', kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.

'U Hrvatskoj su u proteklom razdoblju izostale nužne reforme. Za drugima prilično zaostajemo po proizvodnosti rada', smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke.

'Hrvatska za drugima prilično zaostaje po proizvodnosti rada', upozorava Stojić.

Kao razloge napredovanja drugih domaći i strani analitičari navode veća strana ulaganja koja su se slila u države poput Češke, Slovačke ili Estonije, ali i njihovo brže približavanje, a potom i ulazak u EU i NATO. Također, upozoravaju da su okolne zemlje brže od Hrvatske provodile reforme, kao i da su, za razliku od nas, privukle strana ulaganja u izvozni sektor.

Konačno, ne treba zaboraviti ni da je Hrvatska, za razliku od drugih tranzicijskih zemalja, prošla rat, čije posljedice osjeća i danas.

Unatoč tome, čitav niz bivših socijalističkih zemalja po životnom se standardu nalazi iza nas. To se posebno odnosi na zemlje bivše Jugoslavije, koje su sve, s izuzetkom Slovenije, iza Hrvatske. Najbogatija je među njima Crna Gora, u kojoj je BDP po stanovniku, prema računici The Economista, upola manji nego u Hrvatskoj i u ovoj bi godini trebao iznositi 6510 dolara. S druge strane, u najgoroj je poziciji BiH, u kojoj BDP per capita jedva doseže 4080 dolara, što je više nego tri puta manje od onoga u nas i tek nešto više nego u Albaniji (3450 dolara).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi