KUĆNI BUDŽETI SVE TANJI

Hrvati imaju sve više problema s otplatom kredita

  • Autor: Antonela Radić
  • Zadnja izmjena 16.08.2012 14:05
  • Objavljeno 16.08.2012 u 14:05
švicarski franak 2

švicarski franak 2

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/PIXSELL

Hrvati definitivno imaju problema s otplatom podignutih kredita, a da je tome tako pokazuje podatak Hrvatske narodne banke po kojem je krajem ožujka 12,74 posto svih kredita izdanih u Hrvatskoj bilo u statusu problematičnih. Čak 37 milijardi kuna označeno je kao djelomično ili potpuno nenadoknadivo, a to je mač iznad glave koji visi nad domaćim bankarskim sektorom

Već je poznato to da svaki peti kredit plasiran u gospodarstvo poduzetnici ne mogu vratiti i sad se skupilo već 26 milijardi kuna koje tvrtke više ne mogu redovito vraćati. Opasno je što raste udio loših kredita i kod građana, koji su bili najuredniji platiše.

Građani najviše duguju za minuse na tekućim računima. Pet milijardi kuna dopuštenih minusa trebalo se već podmiriti, a još dvije će banke izuzetno teško naplatiti od građana. Ukupno loši krediti građana zauzimaju preko 8,5 posto u ukupnim kreditima, što znači da se svaki 11. kredit ili ne vraća ili se kasni s otplatom

Iako se stambeni krediti relativno uredno plaćaju, čak 3,1 milijarda kuna je pod upitnikom bila još krajem ožujka. Riječ je većinom o kreditima u švicarskim francima koji se teže otplaćuju od onih u eurima. Od ukupno 24,3 milijarde kuna takvih kredita, problematična je otplata vrijedna ukupno 1,83 milijarde kuna.

Krediti vezani za švicarski franak više se ne odobravaju pa se njihov ukupni iznos kontinuirano smanjuje. Od početka godine do kraja ožujka pao je za 700 milijuna kuna, što je znak razduživanja. Građani imaju problema s kreditima u 'švicarcima', ali poduzetnicima su oni nepodnošljivi. Naime, čak 42,5 posto kredita od ukupno tri milijarde kuna problematično je za otplatu.

Gotovo se svi sektori pod svaku cijenu pokušavaju razdužiti. Nakon dugo vremena u Hrvatskoj se javlja trend razduživanja i u slučaju stambenih kredita.

Krajem lipnja 2012. je oko 300 milijuna kuna manje kredita negoli je bilo prvi dan tekuće godine. Ne dižu se novi krediti ni za automobile niti se zadužuje po kreditnim karticama, ali za sličan iznos koji su razdužili za stambene kredite građani su se zadužili po minusima.


Kad se podvuče crta, stanovništvo duguje 120,6 milijardi kuna, što je skoro 900 milijuna kuna manje nego na početku godine.

Kod tvrtki se vidi još brži trend razduženja pa su u pola godine uspjele skresati zaduženost za 2,5 milijardi kuna, na oko 97 milijardi. Država nema problema sa zaduživanjem pa je u šest mjeseci dodatno 'nabildala' kredite.

Ako se zbroje krediti središnje države, republičkih fondova, lokalne države i državnih poduzeća, dobije se 49 milijardi kuna duga prema bankama, odnosno 1,5 milijardi kuna više nego na početku godine. Državna poduzeća smanjila su dug sa skoro 10 na 6 milijardi kuna, ali je zato središnja država sada dužna 25 milijardi kuna, a republički fondovi povećali su kredite za skoro milijardu kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi