Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić održat će, zajedno s kolegama iz drugih ministarstava tribinu o investicijama u peradarstvu na području Sisačko-moslavačke županije, koje se najavljuju već nekoliko godina.

Riječ je o izgradnji ogromne peradarske farme, koja bi trebala proizvoditi 25 milijuna pilića godišnje, od čega bi, prema najavama investitora, 10 posto proizvodnje bilo namijenjeno domaćem tržištu, a 90 posto izvozu.

Taj je projekt izazvao brojne kontroverze i polemike, koje će se nastojati razriješiti na tribini, na kojoj će sudjelovati i predstavnici Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, lokalne i regionalne samouprave, predstavnika građana, građanskih inicijativa i udruga, investitora i drugih zainteresiranih.

Ahmetov zakotrljao ideju

Ideja o izgradnji peradarske farme na području Sisačko-moslavačke županije prvi puta se pojavila još 2021. godine na Ukrajinsko-hrvatskom gospodarskom forumu održanom u Kijevu, gdje je jedan od najbogatijih Ukrajinaca, Rinat Ahmetov, iskazao želju za investiranjem u farmu peradi na Banovini koja bi trebala zapošljavati između 2000 i 3000 ljudi.

No, Ahmetov zbog rata u Ukrajini nikad nije uspio realizirati svoje namjere. U igri se tako pojavio ukrajinski oligarh Jurij Kosjuk, koji je na domaćem tržištu prisutan kroz svoj konglomerat MHP još od 2019. kad je preuzeo Perutninu Ptuj i PP Pipo Čakovec.

MHP je zakotrljao priču o farmi na Banovini prije tri godine. Tada su bili prvi proizvođač piletine u Europi i osmi na svijetu te su logičnim vidjeli nastavak širenja svoje proizvodnje u Hrvatskoj.

Gigantski projekt vrijedan 350 milijuna eura, koji je predviđao izgradnju više od 200 peradarnika, tvornice stočne hrane, valionice pilića, prostora za preradu te klaonice na prostoru Petrinje, Sunje, Martinske Vesi, Popovače i Velike Ludine, naišao je na otpor stanovništva, ekoloških udruga, ali i dijela političara, unatoč podršci s vrha.

Prosvjedima protiv 'pilićara'

U Sisku i Zagrebu je održano nekoliko prosvjeda zbog izgradnje te peradarske farme. Građanske inicijative upozorile su na brojne ekološke probleme koje sa sobom nosi takva proizvodnja. Dio pogona trebao bi biti smješten u malim selima, pa se postavljalo i pitanje infrastrukture, no najveći su problemi ipak bili ekološke, ali i administrativne prirode.

"Planiranim projektom uništava se 18,2 hektara šume – prirodne zaštite grada od poplava, buke, prašine i zagađenja. Gubi se stanište biljaka i životinja. Krši se Zakon o šumama. Osim toga, planira se korištenje 60 tona amonijaka dnevno, 4000 kubika pitke vode dnevno, a još i više ispuštanja otpadnih voda u rijeku Savu", upozorila je tada Mirna Sofilić Ušković, u ime Građanske inicijative "Zaštitimo Sisak" te dodala da takav model poljoprivredne industrije Europska unija više ne želi jer donosi malo radnih mjesta, a mnogo štete.

Zbog toga je i saborska zastupnica Marijana Petir zatražila očitovanje Ministarstva poljoprivrede još u svibnju 2025. Iz Hrvatske poljoprivredne komore tada su poručili da te "investicije predstavljaju ugrozu održivosti domaće proizvodnje peradarskih proizvoda, donose ekološke, zdravstvene i biosigurnosne izazove, ali i nepravednu tržišnu konkurenciju koja može dovesti do monopolizacije proizvodnje".

U vrijeme kad su preuzimali Perutninu i Pipo, izbila je afera vezana za MHP. Naime, oni su godinama zaobilazili ograničenja Europske unije o uvozu pilećih prsa iz trećih zemalja. Umjesto kvote od 18.400 tona, koja je bila na snazi 2018., MHP je u EU izvezao oko 100.000 tona, zahvaljujući tome što su na pilećim prsima ostavili kosti. To se smatrao manje vrijednim dijelom mesa, pa su ga države članice mogle uvoziti u neograničenim količinama. Kako MHP posjeduje postrojenja u Slovačkoj i Nizozemskoj, tamo je meso otkoštavao, a zatim ga prodavao diljem EU te izvozio dalje bez carina, jer je to smatrano proizvodom iz EU.

Čekanje, pa odustajanje

No, u svibnju prošle godine, otprilike u vrijeme kad je Petir tražila očitovanje resornog ministarstva, iz MHP-a je stiglo priopćenje kako je, unatoč provedenoj analizi potencijala projekta te studiji utjecaja na okoliš, cijeli projekt stavljen na čekanje.

"Nažalost, unatoč znatnim naporima obje strane, konačni rezultati nisu u potpunosti ispunili naša zajednička očekivanja. Stoga je projekt Sisak na području Banovine stavljen na čekanje. Umjesto toga, usmjerit ćemo svoje napore na kontinuirani i aktivni razvoj Perutnine Ptuj grupe", poručili su iz MHP-a.

Krajem prošle godine, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomir Majdak, potvrdio je da je MHP odustao od peradarske farme na Banovini. Doduše, još uvijek razvijaju investiciju u tvornicu mokre hrane za kućne ljubimce koja bi se trebala također graditi u Hrvatskoj.

Drugi projekt

Ipak, odustajanje MHP-a ne znači da Banovina više nije u fokusu ukrajinskih investitora. Naime, druga ukrajinska kompanija, Premium Chicken Company, kojoj je na čelu Andrij Matiuha, nastavlja s investicijom u "peradarsku proizvodnju kružnog gospodarstva" vrijednu oko 600 milijuna eura.

Dodaju kako su dosad već uložili 45 milijuna eura u projekt kojim bi se trebali izgraditi moderne pogona za peradarsku proizvodnju, prateću infrastrukturu te sustave za energetsku učinkovitost i preradu otpada u obnovljive izvore energije u skladu s načelima kružnog gospodarstva. Time žele proizvoditi 150.000 tona piletine godišnje, od čega bi 90 posto išlo u izvoz.

Predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša, Dušica Radojčić (Možemo), upozorila je da se ovim projektom izbjegava Zakon o zaštiti okoliša, jer je on usitnjen na nekoliko manjih projekata, što potkrepljuje i činjenicom da je dosad izdano 18 pozitivnih rješenja, a pet ih je u procjeni.

Podrška lokalne zajednice?

U svojoj reakciji na najavljenu tribinu u Ministarstvu poljoprivrede, ali i na novi prosvjed u organizaciji Zelene akcije i Prijatelja životinja, uz podršku više od 120 udruga, koji je najavljen za 21. veljače, iz PCC-a navode da imaju "snažnu i jasno artikuliranu podršku lokalne samouprave, što potvrđuje da se projekt razvija u partnerstvu s lokalnom zajednicom, uz zajednički cilj - gospodarski rast, nova radna mjesta i dugoročno održiv razvoj Sisačko-moslavačke županije".

Dodaju i da je općina Lekenik, na čijem prostoru već imaju više od 350 hektara zemljišta i pogone u kojima radi više od 100 ljudi, još 2023. dala podršku projektu, kao i Grad Sisak. Uz to, odustali su od izgradnje bioplinskog postrojenja u Sisku te trenutno traže "alternativna rješenja", prihvatljiva studiji utjecaja na okoliš.

Kako bilo, tribina ministra Vlajčića trebala bi dati odgovor na pitanje hoće li Hrvatska prihvatiti investicije vrijedne više stotina milijuna eura u jedan od gospodarski najzapuštenijih dijelova zemlje ili će sve stati zbog potencijalnog izbjegavanja zakonskih propisa i bojazni za okoliš.