Inflacija u Hrvatskoj usporava u usporedbi s proteklom godinom, no na mjesečnoj bazi još se uvijek zadržava na visokim stopama iznad sedam posto. Zbog priljeva turista tijekom sezone potrošnja hrane veća je nego inače, pa su samim time veće i cijene. No što nas čeka nakon sezone? Sa stručnjakinjom za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdanom Blažić razgovarali smo o tome možemo li očekivati pad cijena hrane u nadolazećem razdoblju
Iako posljednjih mjeseci rast potrošačkih cijena polako usporava, rast cijena hrane i bezalkoholnih pića na godišnjoj razini zadržava se gotovo na 15 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DSZ). Slično je i s harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji objavljuje HNB, a on pada od prosinca prošle godine.
'Iako taj indeks dosta usporava iz mjeseca u mjesec, to se slabo osjeti u segmentu hrane i pića', ističe jedna od naših najvećih stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.
vezane vijesti
Prema podacima DZS-a, ukupne cijene hrane u srpnju su rasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec te 12,4 posto na godišnjoj razini. Vidljiv je dakle i dalje trend pada na godišnjoj razini (u lipnju 14,7 posto, a u ožujku godišnja stopa iznosila je 18,1 posto), no i dalje je riječ o visokoj stopi rasta koja sve više utječe na životni standard građana.
I dok su u srpnju na mjesečnoj razini poskupjeli riža, krumpir, meso, kruh i žitarice, voće, povrće, ulja i masti bili su nešto jeftiniji. Na godišnjoj je razini pak drugačija situacija, pa je tako voće skuplje za 17,5, a povrće za 24,8 posto. Pritom je u srpnju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine krumpir poskupio za čak 53,3 posto, jaja su primjerice skuplja za nešto manje od 38,7, a šećer za 31,6 posto.
Doći će do smanjenja potrošnje, ali...
Unatoč visokim cijenama hrane, trenutačno je na domaćem tržištu potrošnja vrlo visoka zbog turističke sezone. Kako su troškovi za hranu sve veći, nakon odlaska turista možemo očekivati da će doći do smanjenja potrošnje, no dugoročno se to neće previše odraziti na cijene i smanjiti ih.
'Potrošači diljem EU-a počeli su smanjivati troškove za one proizvode za koje je to bilo moguće, kupujući jeftinije marke ili birajući diskontne trgovine. Kupuje se manje crvenog mesa, ribe i peradi da bi se smanjili troškovi. Zbog toga može doći do smirivanja rasta cijena, ali samo u kratkom roku. Do kraja ove i početkom sljedeće godine ne vide se izgledi za korekciju cijena na niže', smatra Blažić.
Na razini Europske unije i dalje je vrlo visok rast cijena hrane. Kako kaže stručnjakinja, očekuje se da će ove godine ukupna inflacija u eurozoni u prosjeku iznositi 5,6 posto, prije nego što se smanji na 2,6 posto sljedeće godine. Temeljna inflacija je pritom i dalje prilično nestabilna jer plaće postaju glavni pokretač cjenovnih pritisaka. 'Inflacija hrane doprinijet će gotovo trećinom ukupnoj inflaciji ove godine', naglašava Blažić.
Po podacima DZS-a, proizvođačke cijene u poljoprivredi su u drugom tromjesečju ove godine porasle za 8,4 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, a u istom tromjesečju lani rast je iznosio 22 posto. Treba naglasiti da je prošle godine bio visok porast ulaznih troškova, prije svega energenata i gnojiva.
Neizvjesnost oko ukrajinskog izvoza žitarica i uljarica
Gnojivo je u prošlom tromjesečju bilo jeftinije nego prošle godine za više od 30, a energenti za 27 posto. Unatoč tome što se bilježi pad ulaznih troškova, proizvođačke cijene u poljoprivredi i dalje su rasle, a rast bi bio i veći da nisu toliko pale cijene biljnih proizvoda uslijed strmoglavog pada cijena žitarica i uljarica.
Cijene biljnih proizvoda su u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. za 4,5 posto manje, ponajviše jer su cijene žitarica pale za čak 40 posto dok su uljarice pojeftinile za 32,6 posto. Cijene su porasle u svim ostalim skupinama biljnih proizvoda. Ipak, prema podacima DSZ-a za srpanj, kruh i žitarice bili su dva posto skuplji nego u lipnju, a ostali pekarski proizvodi u tom mjesecu poskupjeli su četiri posto.
'Prema trendovima, možemo očekivati da će cijene žitarica i uljarica ostati na nižim razinama, iako postoje vrlo veliki rizici zbog neizvjesnosti oko ukrajinskog izvoza nakon odluke Ruske Federacije da prekine provedbu Inicijative za žito u crnomorskim lukama te zbog nastalih šteta na lučkoj infrastrukturi Ukrajine na Crnom moru i Dunavu', objašnjava Blažić.
Svinjetina poskupljuje po izuzetno visokim stopama
Što se tiče cijena žitarica na razini EU-a, one značajno padaju. Najviše pada cijena pšenice, ali i kukuruza, ječma te nekih vrsta mesa. Vrlo nizak rast cijena bilježe i mliječni proizvodi. S druge strane cijene svinjetine rastu po izuzetno visokim stopama - 30 posto na godišnjoj razini u gotovo svim zemljama EU-a, pa čak i u Njemačkoj, dodaje.
Najviše su na godišnjoj razini porasle cijene povrća u lipnju – na razini EU-a 19,2 posto, a u Hrvatskoj su rastom od 26 posto solidno 'prešišale' europski prosjek. No još veće cijene nego u Hrvatskoj bilježe Mađarska, Češka, Slovačka i Rumunjska, ističe Blažić.
Što se pak tiče stoke, peradi i stočnih proizvoda, cijene su u usporedbi s istim tromjesečjem 2022. porasle za 23,4 posto. Proizvođačke cijene prerađenih prehrambenih proizvoda kao dio kategorije netrajnih proizvoda za široku potrošnju također su rasle na godišnjoj razini 7,4 posto, ali posljednjih mjeseci stagniraju.
Za ostale poljoprivredne proizvode, one za koje je formiranje cijena više vezano uz regionalne pokazatelje, Blažić kaže da možemo i dalje očekivati blagi rast cijena te stabilizaciju u dužem roku.
