Trend smanjivanja javnog duga već je započeo prošle godine, a ako se nastavi tempom predviđenim strategijom, krajem 2019. trebao bi iznositi 75,3 posto BDP-a. To je još uvijek znatno iznad granica definiranih kriterijima iz Maastrichta (60 posto BDP-a), ali značilo bi velik pomak i zasigurno dovelo do rasta kreditnog rejtinga.

Tri su ključne poluge kojima će Plenkovićeva vlada nastojati srezati visoku zaduženost – gospodarski rast, daljnje smanjenje proračunskog deficita i aktivacija državne imovine.

Najveći doprinos smanjenju javnog duga trebao bi donijeti gospodarski rast, koji bi prema Vladinim projekcijama u iduće tri godine trebao biti iznad tri posto (2017. 3,2 posto, 2018. 3,2 posto i 2019. 3,3 posto). Pritom bi glavni pokretač gospodarskog uzleta trebala biti osobna potrošnja, i to pod utjecajem nastavka realnog rasta plaća.

Daljnje smanjenje proračunskog deficita podrazumijeva njegovo svođenje na 1,6 posto u 2017., jedan posto u 2018. i 0,6 posto u 2019. Dodatan poticaj smanjenju deficita i stabilizaciji javnog duga trebali bi donijeti prihodi od privatizacije imovine u iznosu od 1,4 milijarde kuna godišnje.

strategiji se spominju i tri glavna rizika koja mogu dovesti do negativnog scenarija u pogledu ostvarivanja strateških ciljeva. Prvi i najznačajniji je rast troškova financiranja koji bi doveo do povećanja tereta otplate duga. Prema izračunu Ministarstva financija, u slučaju da dođe do povećanja prosječne kamatne stope na dug za jedan postotni bod, javni dug bi krajem 2019. bio za 2,3 postotna boda iznad plana (77,6 posto BDP-a, umjesto 75,3 posto BDP-a).

Kratkoročno, ova je prijetnja ublažena s obzirom na to da više od 86 posto dugoročnih obveza čine instrumenti s fiksnom kamatnom stopom. Također, u ovoj se godini očekuje refinanciranje dugova po nižim kamatnim stopama u odnosu na ugovornu stopu dospjelih obveza.

Međutim, već iduće godine može se očekivati rast kamatnih stopa na tržištu. Stoga je u ovoj godini važno postići daljnje smanjenje proračunskog deficita kako bi se popravio kreditni rejting i tako ublažio rizik rasta kamatnih stopa.

Negativan utjecaj na javni dug može imati i jačanje eura prema kuni. S obzirom na to da je gotovo 75 posto ukupnog javnog duga u euru, deprecijacija domaće valute automatski povećava razinu javnog duga. Prema izračunu Ministarstva financija, slabljenje tečaja kune prema euru od 15 posto podiže razinu javnog duga na 90,5 posto BDP-a u 2017. godini.

Iako u doglednom razdoblju opasnost od deprecijacije kune nije osobito velika s obzirom na monetarnu politiku HNB-a, stabilan gospodarski rast i pozitivne trendove na tekućem računu platne bilance, Vlada će nastojati povećati udjel kunskih izvora financiranja.

Opasnost za rast javnog duga krije se i u 8,1 milijardi kuna izdanih jamstava državnim poduzećima, najvećim dijelom u sektoru prometa. Zato je važno odlučno nastaviti proces restrukturiranja državnih gubitaša.

Novi pristup u upravljanju dugom

Uz osnovi cilj, strategija sadrži i metode pomoću kojih će se unaprijediti upravljanje javnim dugom kako bi se dodatno ublažili rizici.

U sklopu jačanja pravnog i institucionalnog okvira predviđa se jačanje kontrole poslovanja javnih poduzeća čiji je dug uključen u sektor opće države, donošenje novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti te kadrovsko i organizacijsko jačanje Marićeve ekipe za upravljanje javnim dugom.

Također, planira se smanjenje dijela kratkoročnog duga u ukupnom javnom dugu kako bi se smanjio rizik refinanciranja.

Marić u strategiji značajan naglasak stavlja i na povećanje transparentnosti javnog duga i zaduživanja koje se očituje kroz objavljene planove, uvjete i pravila zaduživanja. Dokument, između ostaloga, sadrži projekciju plana zaduživanja do 2019., kalendar izdavanja trezorskih zapisa i plan izdavanja obveznica u 2017. te projekcije otplate glavnice duga za razdoblje 2017.-27. u otplate.

Prema strategiji, država u ovoj godini planira izdati obveznica u vrijednosti od 25,4 milijarde kuna, od čega 14 milijardi kuna na domaćem tržištu (u prvom, drugom i četvrtom tromjesečju) te 11,4 milijarde kuna na inozemnom tržištu, i to već krajem veljače.