Premijer Andrej Plenković u utorak je predstavio četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, vrijedan 1,7 milijardi eura. Najveći dio četvrtog Vladinog paketa mjera odnosi se na ublažavanje rasta cijena energije, za što će država osigurati 1,181 milijardu eura.

Prema paketu mjera, cijena električne energije za kućanstva, za javni i neprofitni sektor, za malo poduzetništvo te poduzetnike do kraja rujna ostaje na razini kao i u jesenskom paketu, koji je vrijedi do 31. ožujka, a na snagu je stupio 1. listopada prošle godine. Cijena plina neće se mijenjati do travnja iduće godine, dok kada važi i primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, za grijanje iz toplinskih stanica, za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke.

Iz HGK su istaknuli da će dugotrajnost dijela mjera za cijenu električne energije i plina, čije se usvajanje očekuje na sjednici Vlade u četvrtak, omogućiti sigurnije poslovno okruženje i dugotrajnije planiranje troškova gospodarstvu, a građanima spriječiti daljnji pad kupovne moći i standarda.

"Kontekst u kojem se donose nove mjere karakteriziran je neizvjesnošću, stoga su predvidivost i planiranje poslovnih obaveza i aktivnosti koje donose ove mjere ključni", poručio je predsjednik HGK Luka Burilović.

Svima je, kako je rekao, drago da je Europa ovu zimu uspješno prošla bez uobičajenih količina ruskog plina, a imala je sreće i s vremenom, dok je kineska industrijska potražnja za plinom bila niža zbog restrikcija u aktivnostima vezanim uz pandemiju. Napominje kako se ne može predvidjeti kakva nas zima i geopolitičke okolnosti očekuju krajem godine, pa je nužno da se razdoblje pred nama iskoristi za daljnje poticanje energetske samodostatnosti i obnovljivih izvora energije.

Burilović smatra da je Vlada novim mjerama potpore građanima i gospodarstvu, koje se u različitim oblicima primjenjuju gotovo već tri godine od izbijanja korona krize, ispunila tri ključna cilja, a to su ublažavanje rasta cijena, zaštita od inflacije i pružanje posebnih potpora i poticaja.

"Posebno nam je drago zbog nastavka mjere potpore javnog prijevoza putnika, što je HGK zagovarao. Ta mjera će pridonijeti prevladavanju negativnih trendova u poslovanju cestovnih prijevoznika putnika u post-covid razdoblju, koji su se manifestirali kroz povećane ulazne troškove te konstantni pad broja putnika i prihoda prijevoznika", rekao je Burilović.

Smatra i da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi Hrvatska povećala udio obnovljivih izvora energije i otvorila alternativne dobavne pravce za opskrbu energentima.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš je kazao kako je prošla godina pokazala da je energetska tranzicija vrlo složen poduhvat.

"Financijski trošak tranzicije bit će znatan, ne znamo kada će sve potrebne tehnologije i prateća infrastruktura biti spremne, dok će u međuvremenu pritisci na europsku industrijsku bazu samo jačati, što dalje pojačava potrebu ubrzanja energetske tranzicije, koju Hrvatska još nije do kraja iskoristila", istaknuo je Radoš. 

Hrvatska je, kako je rekao, zahvaljujući postojanju ključne energetske infrastrukture poput Jadranskog naftovoda i LNG terminala na vrijeme osigurala sigurnu opskrbu energentima, čime se je našla u bitno boljoj poziciji u odnosu na zemlje u regiji. "No, pred nama je još dalek put kako bi osigurali što veći stupanj energetske samodostatnosti, što treba biti jedan od ključnih izazova ove Vlade u idućem razdoblju", kazao je Radoš.