ANALIZA TPORTALA

Zamrzavanje cijena energenata uglavnom pada na leđa HEP-a. Može li državni div izdržati toliki teret i po kojoj cijeni?

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 09.09.2022 14:25
  • Objavljeno 09.09.2022 u 14:25
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

Ključne sastavnice vladinog jesenskog paketa za pomoć u energetskoj krizi vrijednog 21 milijardu kuna su ograničavanje cijena električne energije i plina za narednih šest mjeseci. Zamrzavanja cijena najvećim dijelom past će na leđa HEP-a, koji je dužan osigurati nesmetanu opskrbu glavnim energentima za sve kategorije potrošača.

Za razliku od proljetnog paketa mjera u kojem su povlaštenu cijenu električne energije dobili samo građani, u jesenskom paketu povlastica je proširena i na sve ostale potrošače, uključujući poduzetnike. S obzirom na ogromnu razliku između subvencionirane i tržišne cijene struje, samo ova mjera u narednih šest mjeseci koštat će oko šest milijardi kuna.

Za usporedbu, cjelokupni proljetni paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata vrijedio je 4,8 milijardi kuna. Dio troškova ograničenja cijena Vlada je preuzela na sebe kroz smanjenje PDV-a, naknada i trošarina, ali najveći udar pretrpjet će HEP, koji mora osigurati dovoljno struje po povlaštenim cijenama.

Dodatna otežavajuća okolnost je izuzetno nepovoljna hidrološka situacija zbog koje je osjetno smanjena proizvodnja električne energije iz hidroelektrana. Prošle su godine hidroelektrane proizvele 7 TWh električne energije, a ove godine u prvih osam mjeseci proizvedeno tek 3 TWh što znači da ako se bitno ne popravi hidrološka situacija ove jeseni, može se očekivati samo 4,5 do 5 TWh iz hidroelektrana.

Manjak struje iz domaće proizvodnje HEP će morati nadoknaditi skupim uvozom što će sigurno negativno utjecati na poslovanje.

Prihodi i rashodi HEP Grupe u protekle tri godine

Prihodi i rashodi HEP Grupe u protekle tri godine

Izvor: HEP / Autor: HEP

Kada je riječ o plinu, za državnu energetsku kompaniju situacija je nešto povoljnija. Podsjetimo, Vlada je početkom lipnja odobrila HEP-u kreditno zaduženje od 400 milijuna eura za nabavku plina za podzemno skladište Okoli nužnog za zaštitu sigurnosti opskrbe.

S obzirom na to da je riječ o plinu kojim će HEP raspolagati sukladno nalozima Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe, vlada se obvezala da će iz državnog proračuna osigurati sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina.

  • +3

Predstavljanje vladinog paketa mjera

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic

Osim toga, u subvencioniranje cijene plina nisu uključeni poduzetnici pa HEP u ovom segmentu ima prostora za pozitivno poslovanje.

U okviru plinskog biznisa, u aktualnom paketu mjera HEP-u je stavljen na teret trošak ograničenja cijena toplinske energije. Naime, Vlada je za 159 tisuća kućanstava koja se griju preko toplana osigurala nepromijenjenu cijenu po kWh što će koštati 1,475 milijardi kuna.

Prema procjeni premijerovog savjetnika Zvonimira Savića, posebnog savjetnika premijera Plenkovića, HEP bi zbog ograničenja cijena struje i toplinske energije mogao pretrpjeti gubitak od gotovo 6 milijardi kuna.

Pokzatelji zaduženosti HEP Grupe

Pokzatelji zaduženosti HEP Grupe

Izvor: HEP / Autor: HEP

Nameće se pitanje kako će projicirani gubitak od šest milijardi kuna utjecati na redovno poslovanje HEP-a i dugoročnu stabilnost kompanije. HEP je u protekle tri godine solidno poslovao ostvarujući čistu dobit u rasponu od 1,02 do 1,46 milijardi kuna. Lani su prihodi HEP grupe dosegnuli gotovo 16 milijardi kuna, uz neto dobit od 1,02 milijarde kuna i snažan novčani tijek iz poslovnih aktivnosti u visini od 4,26 milijardi kuna.

Investicije u kapitalne projekte lani su iznosile 3,08 milijardi kuna, a najveći dio ulaganja plasiran je u distribucijsku mrežu i elektrane. Po veličini i značaju ističe se investicija u Hidroenergetski sustav Kosinj (1,54 milijardi kuna), koji je Odlukom Vlade proglašen strateškim investicijskim projektom.

Kompanija je dobro kapitalizirana (omjer duga i kapitala iznosi 0,43) i financijski stabilna. Krajem 2021. neto dug je iznosio svega 305 milijuna kuna, a izuzetno niska zaduženost najbolje se očituje u omjeru neto duga i EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) od svega 0,1.

Zahvaljujući dobroj 'krvnoj slici', HEP može podnijeti snažan financijski udar, koji će mu nanijeti ograničenje cijena energenata. No projicirani gubitak od 6 milijardi kuna nesumnjivo će značajno narušiti financijske pokazatelje i stabilnost poslovanja.

No pitanje je što će biti iduće godine ako cijene energenata ostanu na sadašnjim razinama. Gotovo je sigurno da bi još jedan ovakav paket mjera gurnuo HEP u duboku krizu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!