Vlada je ograničila cijene električne energije, plina i osnovnih živežnih namirnica, gospodarstvenici koji su ugroženi krizom dobit će povoljne kredite, a svim poduzetnicima kroz izmjene poreznog sustava otvorit će se prilika za više neoporezive isplate radnicima, dok će tvrtke koje u ovim uvjetima ostvaraju nerealno visoku dobit biti dodatno oporezovane.

Za hrvatsko gospodarstvo i nastavak njegova rasta u ovom trenutku najznačajnija je mjera ograničenja cijene električne struje. Poslodavci mogu odahnuti te će imati mirniju jesen i zimu jer više neće biti izloženi divljanju cijena na burzama, na kojima se megavatsat plaća i do 600 eura. Cijena je sada ograničena na 0,53 kune za manje potrošače, srednji će plaćati cijenu od 1,6 kuna po kilovatu, što je prosjek od 180 eura po megavatu, dok će najveći potrošači plaćati 230 eura po megavatu, što zapravo predstavlja oko trećinu aktualne cijene struje na burzama.

Strukovne organizacije odmah poslije objave ograničenja cijena pozdravile su ovu mjeru jer u kategoriju manjih potrošača ulaze gotovo svi hrvatski obrtnici te mali i srednji poduzetnici. Veliki potrošači također se mogu privremeno opustiti i novac koji su možda trebali potrošiti na račune za struju uložiti u produktivnije svrhe.

Svi zaposleni, ali i njihovi poslodavci mogu biti zadovoljni i novim poreznim rasterećenjem jer se stvara dodatan prostor za znatno više isplate neoporezivih prigodnih nagrada i bonusa. Onima koji su zbog skupe energije već zapali u probleme pomoći će Hrvatska banka za obnovu i razvoj povoljnim kreditima s kamatom od samo pola posto, za što je previđeno čak 3,8 milijardi kuna.

Presedanski je, ali i primjeren teškim okolnostima na tržištu, potez Vlade i uvođenje posebnog poreza na dobit, usmjerenog na kompanije koje u krizi ostvaruju golemu dobit, a treba pozdraviti i to da se porez na tzv. ekstraprofit planira i na razini EU-a.

Mjera ograničenja cijena osnovnih prehrambenih proizvoda dobra je za potrošače, ali je pitanje kako će se odraziti na one koji se bave proizvodnjom hrane, a iz njihovih reakcija ubrzo ćemo doznati kako će je prihvatiti.

Što se cijena plina tiče, Vlada se zalaže za to da se njihove veleprodajne cijene ograniče na razini Europske unije, a na tom je tragu i Europska komisija, čija je čelnica Ursula von der Leyen još u ponedjeljak izjavila da će se založiti za fiksiranje cijena jer u ovom trenutku Rusija manipulira njima i koristi plin kao ekonomsko oružje protiv Europe.

Europski ministri energetike sastaju se u petak i svjesni su toga da se krizom ne može upravljati iz svake pojedine članice EU-a, već će na stol trebati staviti cjelovito rješenje kako bi izbjegli nekontrolirano bujanje troškova i novi pritisak inflacije, a koja u EU i eurozoni obara rekorde iz mjeseca u mjesec.

Još u travnju tportal je upozorio kakve će posljedice po gospodarstvo i zaposlenost imati cijene energenata ako se ne stave pod kontrolu. Tadašnje prognoze Hrvatske udruge poslodavaca govorile su o smanjenju bruto domaćeg proizvoda za 2,4 postotna poena u ovoj i četiri postotna poena u 2023. godini.

Svi poduzetnici, bez obzira na veličinu, našli su se u međuvremenu u velikom problemu jer više cijene energenata nisu mogli i još uvijek ne mogu pretakati u cijene finalnih proizvoda nakon što je inflacija u Hrvatskoj preskočila razinu od 12 posto.

Novac predviđen za investicije, koje vode do veće konkurentnosti domaćih tvrtki i novih radnih mjesta, sadašnjim paketom mjera Vlade ipak će pronaći put do tržišta te neće biti utrošen na račune za struju i plin. Preostaje nam nadati se da će se cijene energije na europskom tržištu smiriti - samo u proteklih godinu dana megavatsat plina poskupio je s 20 na 200 eura (900 posto), koliko mu sada iznosi cijena na nizozemskoj burzi TTF.

Kako je europski model određivanja cijena električne energije nespretan u trenutačnim uvjetima, jer cijenu struje određuje cijena najskupljeg energenta u pogonu, a to je prirodni plin, struja je također u godinu dana poskupjela u prosjeku sa 100 na 500 eura za megavat ili više od 400 posto.

S takvim cjenovnim udarom ne mogu se nositi ni najbogatije zemlje svijeta, zbog čega je EU konačno krenuo u ispravnom smjeru reforme tržišnih mehanizama po kojima se određuju cijene struje i plina, a koje su se uslijed ruske invazije na Ukrajinu odlijepile od svih fundamenata.

Hoće li konačno ruski plin poteći plinovodom Sjeverni tok 1 i umiriti građane i poduzetnike Europe pred zimu, u ovom trenutku možda ne zna ni Vladimir Putin, zbog čega su paketi mjera pomoći gospodarstvima diljem EU-a, uz donošenje pravih mjera na razini Europske komisije, jedina kontra za zimu pred nama.