MRAČNA PROGNOZA

HAAB: BDP ove godine pada 6%, iduće 2%

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 07.09.2009 16:22
  • Objavljeno 07.09.2009 u 14:08
burza

burza

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Stopa pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini iznosit će oko 6 posto, a u narednoj oko 2 posto te se prvi pozitivni pomaci mogu očekivati tek u zadnjem tromjesečju 2010. godine, no najgore je ipak iza nas, ocijenio je danas voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke Hrvoje Stojić

Negativne prognoze budućih kretanja, kazao je Stojić na predstavljanju redovite polugodišnje publikacije Hypo banke Macroeconomic Outlook, temelje se na očekivanom padu osobne potrošnje i investicija kako u ovoj tako i u narednoj godini.

To će biti popraćeno i vrlo sporim promjenama u strukturi rasta hrvatskog gospodarstva, koji se umjesto na jačanju produktivnosti, temelji na rapidnoj akumulaciji kapitala i državnom intervencionizmu, dodao je.

Ipak, Stojić procjenjuje da je najgore iza Hrvatske te da u narednom razdoblju ne treba očekivati tako visoke stope pada BDP-a kao u prva dva tromjesečja ove godine (u prvom 6,7 posto, a u drugom za 6,3 posto na godišnjoj razini).

Pad potrošnje i investicija u ovoj i idućoj godini očekuju se zbog otežanih uvjeta kreditiranja stanovništva i gospodarstva, koji će vladati i nadalje, ali i nastavka rasta nezaposlenosti, koji u HAAB-u očekuju i u 2010. godini.

Razinu inflacije pak i u ovoj i u narednoj godini prognoziraju na stabilnom prosjeku od oko tri posto godišnje, uslijed pada kupovne moći građana, nižih svjetskih cijena hrane i deflacija proizvođačkih cijena.

Određene pritiske na stopu inflacije, kazao je Stojić, mogli bi ipak uzrokovati povišena stopa PDV-a te nastavak usklađivanja politike trošarina s pravnom stečevinom EU, uslijed čega bi ove i iduće godine moglo doći do rasta trošarina na neke od energenata i na duhanske proizvode.

Vanjski dug u HAAB-u ove godine pak očekuju na razini od 92,2 posto BDP-a, a u 2010. prognoziraju da će on premašiti razinu od 100 posto BDP-a.

Rast udjela vanjskog duga u BDP-u uglavnom se očekuje uslijed smanjivanja BDP-a, jer bi dug u apsolutnom iznosu trebao stagnirati, zbog sve skupljeg ino-kapitala, ali i smanjene spremnosti europskih banaka da kreditiraju realni sektor, objašnjava Stojić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi