Broj dužnika, odnosno blokiranih građana, u posljednje je vrijeme pao. Prema podacima FINA-e, 2018. godine bilo je oko 323.000 blokiranih građana, dok ih je trenutno 197.000.

No, iznos duga blago raste. Članica uprave FINA-e, Vinka Ilak, za HRT je otkrila da je 2017. godine ukupni dug građana bio gotovo šest milijardi eura, nakon Vladinih mjera je pao na 2,5 milijarde da bi u odnosu na kraj prošle godine, porastao za 3,8 posto, na otprilike tri milijarde eura.

No, iza tih brojki krije se neujednačena slika građana. Mnogo je onih s nekoliko tisuća eura duga. Kako svota duga raste, tako je i broj blokiranih manji. No, zanimljivo je da rekord drži umirovljenik s dugom od 118 milijuna eura.

"Riječ je uglavnom o bivšim poduzetnicima i vlasnicima tvrtki koji su jamčili za obveze. Prosječan građanin se ne može zadužiti za takve iznose", objasnila je Ilak.

Nisu svi blokirani socijalni slučajevi

To ujedno ruši stereotip da su svi blokirani građani zapravo socijalni slučajevi. Naime, svega 0,7 posto dužnika ima više od 51 posto ukupnog duga.

Do smanjenja broja dužnika došlo je zbog državnog paketa mjera, objasnila je dodavši da je tako broj dužnika smanjen za 125.000. Ranije mjere, poput otpisa dugova imale su ograničen učinak.

"Nama dolaze ljudi kojima se dogodio život. Ušli su u dugove zbog objektivnih okolnosti i imaju potencijal da ih riješe kroz restrukturiranje ili osobni stečaj. Pokušavam uvesti pojam prezaduženih, jer blokirani su samo jedan dio problema. Postoje ovrhe kod poslodavaca i na mirovinama koje nisu u potpunosti obuhvaćene statistikama, upozorio je predsjednik udruge Padobran, Igor Škrgatić.

Jednostavni i redovni stečajevi

FINA nastoji olakšati građanima jednostavnim i redovnim stečajem potrošača. Jednostavni se stečaj odnosi na dugove do 2654 eura, pa je gotovo 50 posto građana koji su ga pokrenuli ponovno blokirano. 

"Redovni stečaj potrošača je jedino rješenje koje obuhvaća sve dugove. Pokreće ga sam dužnik, sud kontrolira postupak i provjerava imovinu i poštenje potrošača. Broj je malen, dvoznamenkasti godišnje, jer zahtijeva aktivnost dužnika, prikupljanje dokumentacije i odlazak na sud. Mnogi nisu dovoljno informirani ili se boje stigme", ustvrdila je Ilak.

Inače, prosječni dug iznosi oko 7247 eura. No, medijan iznosi svega 2239 eura, što znači da polovica dužnika duguje više, a druga polovica manje od tog iznosa. 

"Najviše se duguje bankama i financijskom sektoru, a najčešće telekomunikacijskim tvrtkama. Država je također među vjerovnicima, ali uglavnom kroz kazne i pristojbe. Porezni dugovi su rjeđi kod građana", zaključila je Ilak.