NITKO NEĆE STAKLENIKE

Fijasko privatizacije godine

11.05.2011 u 12:44

Bionic
Reading

Najvredniji privatizacijski projekt u koji je ove godine krenula država, prvi pokušaj prodaje Kaštelanskih staklenika po početnoj cijeni od čak 601,4 milijuna kuna, po svemu sudeći bit će bez ikakvih rezultata

Formalno, natječaj za prodaju dioničkog paketa od 75,63 posto službeno se zatvara u ponedjeljak 16. svibnja. No kako doznaje Poslovni dnevnik iz krugova bliskih kompaniji i Vladi, dubinsko snimanje tijekom gotovo dva mjeseca, otkada je otvoren natječaj, u kaštelanskoj tvrtki nije proveo nijedan potencijalni ponuđač.

Nakon skokovitog rasta, cijena dionice u slobodnom padu

Visoka početna cijena u natječaju i špekulacije o interesu moćnih kompanija zaintrigirali su lovce na brzu zaradu na burzi. Proteklih mjeseci dionicom Kaštelanskih staklenika trgovalo se kao nikad, a cijena je višestruko porasla, uzletjevši do 4.990 kuna. Međutim, kako se natječaj za prodaju približavao kraju, nervoza je rasla, a cijena postupno klizila. Nakon danas objavljene crne prognoze o ishodu natječaja, dionica je potonula više od 20 posto, na razinu od 2.750 kuna. (Z. K.)

Iako to službeno nitko ne želi potvrditi, iz upućenih izvora čuje se da ni ponudbenu dokumentaciju od bivšega Hrvatskog fonda za privatizaciju, današnje Agencije za upravljanje državnom imovinom, još nitko nije otkupio. Premda je još uvijek moguć ulazak u 'igru', realno je malo izgledno da bi se u preostalih nekoliko dana netko javio s tako vrijednom ponudom

U vrijeme pripreme i raspisivanja natječaja početkom godine kao potencijalne takmace spominjalo se poduzetnike Luku Raića, Ivicu Todorića te koprivničku Podravku, no svaki od njih u međuvremenu je krenuo u neke druge investicijske pokušaje.

Osim toga, cijena za ponuđeni paket dionica odmah je bila označena odbojnim elementom, premda je podignuta radi vrijednog zemljišta od oko 700.000 četvornih metara koje je smješteno na atraktivnoj lokaciji uz splitsku zračnu luku, a dio kojega je u procesu prenamjene iz poljoprivredno u građevinsko.

Ta činjenica povećala je i vrijednost zemljišta, pa su na kraju HFP i Vlada zauzeli stav da se prvi put u privatizacijskoj praksi odstupi od uobičajene i zakonske procedure te je u prvom krugu prodaje cijena  - umjesto standardnog isticanja nominalne vrijednosti - podignuta za čak 280 posto iznad te razine.