promjena TRENDa

Europska unija, pa i Hrvatska, vraća se nuklearnoj energiji; provjerili smo koji su ključni razlozi i ima li uopće alternative

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 14.10.2021 06:10
  • Objavljeno 14.10.2021 u 06:10
tportal

Izvor: EPA / Autor: TIBOR ILLYES

Unatoč brojnim kontroverzama koje prate proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana, Hrvatska se priključila inicijativi za jače okretanje EU-a nuklearnoj energiji otvoreno podržavajući gradnju novih nuklearki. Provjerili smo koji su glavni razlozi obnove interesa za energijom iz tog izvora i kakva je situacija u drugim zemljama Europske unije po tom pitanju

Globalna energetska kriza aktualizirala je pitanje proizvodnje energije iz nuklearnih elektrana. Ovaj izvor energije nameće se kao alternativni resurs u uvjetima ubrzane energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije.

Nuklearna energija prihvatljiva je s aspekta čistoće jer ne emitira CO2, a drugi važan faktor stabilnost je proizvodnje. Naime energija iz nuklearki može poslužiti uravnoteženju proizvodnje s obzirom na to da obnovljivi izvori (voda, vjetar, sunce) u velikoj mjeri ovise o promjenama klimatskih uvjeta. Stoga sve više zemalja razmatra uključivanje nuklearne energije u svoje energetske strategije.

Potvrđuje to i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) te je nedavno prvi put revidirala svoju prognozu globalnog razvoja nuklearne energije. Maksimalni kapacitet nuklearnih elektrana u svijetu bi se, prema procjenama ove organizacije sa sjedištem u Beču, do 2050. mogao udvostručiti. To je deset posto više u odnosu na prognoze predstavljene prošle godine.

Rast interesa za energijom iz nuklearki potaknuo je i razvoj novih tehnologija u tom sektoru. U to spadaju proizvodnja vodika, kao i upotreba naprednijih reaktora. Prošle godine tako je u nuklearkama proizvedeno oko 10 posto svjetske struje.

Na energiju iz nuklearki računa i Hrvatska te je ovoga tjedna s još devet zemalja EU-a potpisala inicijativu za jače okretanje EU-a nuklearnoj energiji kao učinkovitom načinu borbe protiv klimatskih promjena i za dekarbonizaciju gospodarstva.

  • +7
  • +4

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

‘Da bismo pobijedili u borbi za klimu, trebamo nuklearnu energiju. To je za sve nas ključno i pouzdano sredstvo za niskougljičnu budućnost’, kaže se u tekstu inicijative ‘Zašto je Europljanima potrebna nuklearna energija’, koji su u ime Republike Hrvatske potpisali potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Premda nema nuklearku na svom teritoriju niti je planira graditi, Hrvatska računa na nuklearnu energiju iz susjednih zemalja. HEP je suvlasnik NE Krško, nuklearke iz koje naša zemlja pokriva oko 10 posto potreba za električnom energijom. Slovenije planira proširiti Krško te je u srpnju ove godine tvrtki GEN Energija izdala dozvolu za planiranje i gradnju drugog bloka nuklearke.

  • +9
  • +6

Nuklearna elektrana Krško

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Energetska dozvola predviđa gradnju nuklearke treće generacije s tlačnim tipom reaktora na laku vodu (PWR), reaktorom snage 1100 MW te predviđenom godišnjom proizvodnjom struje 8-12 TWh. Predviđeni životni vijek nuklearke takvog tipa je 60 godina, a ima najviši sigurnosni standard i fleksibilan način rada jer joj se kapacitet prilagođava potrebama elektroenergetskog sustava. Okvirno se računa da bi nova elektrana koštala oko pet milijardi eura, a GEN Energija bi je financirala vlastitim prihodom od prodaje električne energije, kreditima i obveznicama, no ne isključuje se ni mogućnost sudjelovanja drugih partnera u tom projektu.

Hrvatska je pokazala interes za sufinanciranje gradnje drugog bloka NE Krško. Ministar Ćorić najavio je da će idućeg tjedna na međuvladinom povjerenstvu Hrvatske i Slovenije i službeno slovenskoj strani izraziti spremnost Hrvatske za razgovore o proširenju Krškog.

Nuklearna energija u Europskoj uniji

Nuklearna energija u Europskoj uniji

Izvor: Eurostat / Autor: eurostat

Rekao je da je HEP kao suvlasnik NE Krško već jasno najavio zainteresiranost Hrvatske za sufinanciranje gradnje drugog bloka i sudjelovanje u raspodjeli proizvedene struje, ‘jer nam treba stabilan i dugoročan izvor električne energije, kao i proteklih nekoliko desetljeća’.

‘To nam daje mogućnost da u dugom razdoblju, i nakon što 2043. prestane funkcionirati prvi blok, namirujemo dio svojih potreba iz Krškog’, rekao je Ćorić.

Hrvatska je zainteresirana i za dugoročan aranžman s Mađarskom, državom koja gradi nuklearku Paks 2. Riječ je o gradnji petog i šestog reaktora (1200 MW svaki) u nuklearki smještenoj stotinjak kilometara od Osijeka. Unatoč pobuni Austrijanaca i Luksemburžana, Mađari su u projekt ušli s Rusima, a odobrila ga je Europska komisija.

  • +26
  • +23

Nuklearna elektrana Paks u Mađarskoj

Izvor: EPA / Autor: TAMAS SOKI

Radovi na proširenju su u pripremnoj fazi, a previđa se da bi novi reaktori mogli proraditi oko 2030. godine. Ministar Ćorić potvrdio je da je s mađarskim ministrom za inovacije i tehnologiju Laslom Palkovicsom razgovarao o mogućnosti da pod određenim uvjetima Hrvatska namiruje svoje potrebe za strujom iz NE Paks i to na dulje razdoblje, 10 i više godina.

U Europskoj uniji još uvijek vlada podvojenost oko uporabe nuklearne energije. Od nama susjednih država najveći protivnik nuklearki je Austrija te se protivi radu NE Krško i traži njezino zatvaranje. Austrijancima je stoga neprihvatljiva ideja gradnje novog bloka. Tako je austrijska ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler, inače članica stranke Zeleni - Zelena alternativa, poručila da je Austrija ozbiljno zabrinuta zbog slovenskog energetskog projekta te je na sastanku ministara zaštite okoliša, održanog sredinom svibnja u Brdu kod Kranja, pozvala slovenskog kolegu Andreja Vizjaka da međunarodni stručnjaci naprave procjene rizika od potresa.

Pored Hrvatske i Slovenije, inicijativu za jače okretanje nuklearnoj energiji potpisale su Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Poljska, Slovačka i Rumunjska.

  • +3

Katastrofa u nuklearnoj elektrani u Fukushimi negativno se odrazila na postojeće i planove za buduće nuklearke

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prema zadnjem izvješću Eurostata, u 2019. godini 13 država članica EU-a imalo je ukupno 106 nuklearnih reaktora u pogonu, a proizvodili su 765.337 GWh električne energije ili oko 26 posto ukupne proizvodnje električne energije u Uniji.

Najveći proizvođač nuklearne energije u Uniji bila je Francuska s 399.011 GWh (52,1 posto ukupno u Uniji), zatim Njemačka (75.071 GWh ili 9,8 posto), Švedska (66.130 GWh ili 8,6 posto) i Španjolska (58.349 GWh ili 7,6 posto). Ove četiri zemlje zajedno proizvode više od tri četvrtine ukupne količine električne energije nastale u nuklearnim postrojenjima u Uniji.

Od 2006. ukupna bruto proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana u EU smanjila se za 16,3 posto, uglavnom zbog gašenja nuklearnih reaktora u Njemačkoj.

U Francuskoj nuklearke služe kao primarni izvor električne energije, a slična je situacija u Slovačkoj i Mađarskoj. I dok pojedine zemlje planiraju gašenje svojih nuklearki u potpunosti, poput Njemačke, koja je nakon nesreće u Fukushimi ugasila osam reaktora, te prelazak na obnovljive izvore i plin, neke pak, poput Poljske, razmatraju gradnju svojih prvih nuklearki.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!