energetska sigurnost

Slovenci izdali dozvolu za novi blok nuklearke u Krškom, Austrijanci kipte od bijesa. A gdje je tu Hrvatska? Zasad - izvan igre

  • Autor: Tomislav Oharek
  • Zadnja izmjena 22.07.2021 13:13
  • Objavljeno 22.07.2021 u 12:26
NE Krško

NE Krško

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Slovenska vlada izdala je GEN Energiji energetsku dozvolu za planiranje i gradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško. Početak je to dugoročnog procesa u kojemu će se za taj projekt tražiti šira društvena suglasnost. GEN je za dozvolu aplicirao krajem siječnja 2020. Nije trebalo dugo čekati reakcije iz Austrije

Energetska dozvola, piše energetika-net, predviđa gradnju nuklearke treće generacije s tlačnim tipom reaktora na laku vodu (PWR), reaktorom snage 1100 MW te predviđenom godišnjom proizvodnjom struje 8-12 TWh. Predviđeni životni vijek nuklearke takvog tipa je 60 godina, a ima najviši sigurnosni standard i fleksibilan način rada jer joj se kapacitet prilagođava potrebama elektroenergetskog sustava, istaknuli su u srijedu u Ljubljani na zajedničkoj konferenciji za medije ministar energetike Jernej Vrtovec i Martin Novšak, direktor GEN Energije.

Okvirno se računa da bi nova elektrana koštala oko pet milijardi eura, a GEN Energija bi je financirala vlastitim prihodom od prodaje električne energije, kreditima i obveznicama, no ne isključuje se ni mogućnost sudjelovanja drugih partnera u projektu.

'Do sada provedene studije izvedivosti pokazuju da je NEK2 tehnički, okolišno i investicijski izvediv projekt buduće pouzdane slovenske opskrbe električnom energijom te primjereno odgovara ključnim izazovima energetske trileme i omogućuje Sloveniji da se učinkovito suoči s izazovima zelene tranzicije', rekao je izvršni direktor GEN Energije Novšak.

No da Slovenci neće morati gubiti previše vremena na potragu za partnerom, naznačuje i jučerašnja izjava Tomislava Ćorića, ministra gospodarstva i održivog razvoja koji je po pitanju NE Krško rekao:

'Izgradnja nuklearne elektrane, ako ne bude problema, trajat će sljedećih desetak godina. U tom kontekstu i naši razgovori sa slovenskom stranom išli su na razini informiranja da se ide u taj proces. Hrvatska o tome još nije službeno obaviještena. Jedino što je u ovom trenu prezentirano prema RH produljenje je roka upotrebe nuklearne elektrane do 2040. Gradnja novog bloka zahtijeva čitav niz predradnji na razini Republike Slovenije, a onda i jasno definiranje financiranja takvog projekta. Znate da oko 10 posto svojih potreba za električnom energijom namirujemo iz Krškog. Riječ je o stabilnom izvoru električne energije. To je definitivno značajan element dobave električne energije u Hrvatskoj. Hrvatska na izgradnju novog bloka neće gledati benevolentno. Hoće li tu doći do mogućnosti sufinanciranja, to ćemo vidjeti kada se finaliziraju stvari po tom pitanju. Sigurni i stabilni izvori električne energije su u hrvatskom interesu. To će biti na srednji do dugi rok. Riječ je o troškovima koji će biti mjereni u milijardama eura', rekao je Ćorić i dodao:

  • +7
  • +4

Tomislav Ćorić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

'Što se tiče skladištenja nisko i srednje radioaktivnog otpada, imamo svoje planove i njihova realizacija ide svojom dinamikom. Nedavno smo imali sastanak s bosanskohercegovačkom stranom po pitanju lokacije Čerkezovac. Razmišljati o tome gdje će se skladištiti gorivo za 15 ili 20 godina iz novog bloka, koji bi bio gotov za desetak godina - u ovom trenu se ne razmišlja o tome. To nije tema.'

Međutim da gradnja novog bloka nuklearne elektrane Krško neće ići lako, ukazuju na to medijska izvješća iz Austrije, države koja se otprije protivi radu postojeće nuklearke i traži njezino zatvaranje, a naprosto im je neshvatljiva ideja gradnje novog bloka. Tako je austrijska ministrica zaštite okoliša Leonore Gewessler, inače članica stranke Zeleni - Zelena alternativa, poručila da je Austrija ozbiljno zabrinuta zbog slovenskog energetskog projekta i da je još na marginama neformalnog sastanka ministara zaštite okoliša, održanog sredinom svibnja na Brdu kod Kranja, pozvala slovenskog kolegu Andreja Vizjaka da međunarodni stručnjaci naprave procjene rizika od potresa.

Leonore Gewessler, austrijska ministrica zaštite okoliša

Leonore Gewessler, austrijska ministrica zaštite okoliša

Izvor: Profimedia / Autor: Franz Perc / Alamy / Alamy / Profimedia

Nuklearna energija, prema riječima Gewessler, općenito je 'nesigurna' i predstavlja 'ogromne rizike'. Oni su još veći ako se nuklearne elektrane nalaze u područjima podložnim potresima. Nuklearna elektrana Krško smještena je na takvom području i stoga je 'posebno rizično' nuklearno postrojenje u blizini austrijske granice, naglasila je austrijska ministrica okoliša, javljaju agencije.

I produljenje vijeka trajanja postojeće jedinice nuklearne elektrane Krško, koja se nalazi oko 100 kilometara od granice s Austrijom, kao i planirani drugi blok, prema njezinom mišljenju, predstavljaju 'rizik za stanovnike Austrije'. 'Čvrsto sam prenijela ovu zabrinutost svom slovenskom kolegi i očekujem da će je ozbiljno shvatiti. Budućnost opskrbe energijom pripada obnovljivim izvorima energije, a u Austriji dokazujemo da je to moguće. Prava zaštita klime uspjet će samo bez zastarjelih visokih tehnologija rizika', rekla je.

  • +9
  • +6

Nuklearna elektrana Krško

Izvor: Cropix / Autor: Srdjan Vrancic / CROPIX

Iako su Zeleni prvi put ušli u austrijsku vladu i koalicijski su partner stranke desnog centra premijera Sebastiana Kurza, Narodne stranke Austrije (ÖVP), u Austriji postoji gotovo politički konsenzus po pitanju NE Krško. Međutim izvjesno je da bi koalicija sa Zelenima mogla radikalizirati nešto popustljiviji stav ÖVP-a o slovenskoj nuklearki.

Tome bi mogao pridonijeti pritisak austrijskih socijaldemokrata iz stranke SPÖ, a koji su u utorak pozvali austrijsku vladu da 'aktivno intervenira i zauzme jasan i odlučan stav protiv širenja nuklearne energije u Europi' te od zelene ministrice očekuju i da uloži 'intenzivne napore' na europskoj razini.

Samo dan nakon snažnog potresa koji je 29. prosinca prošle godine pogodio područje Petrinje i Siska političari iz austrijske pokrajine Štajerske osuli su paljbu po slovensko-hrvatskoj nuklearki.

  • +57
  • +54

Petrinja dan nakon potresa

Izvor: Cropix / Autor: Ivana Nobilo / CROPIX

'Ovo postrojenje iz 1981. godine projektirano je da radi najdulje 40 godina. Zato se najkasnije do 2023. godine mora zaustaviti njegov rad. Ne smijemo prekriženih ruku gledati produljenje njegova rada. Potrebna je prekogranična procjena utjecaja na okoliš', poručila je tada štajerska državna tajnica za okoliš Ursula Lackner (SPÖ).

'Svi mi još uvijek imamo u glavi užasne slike iz Černobila i Fukušime. Stoga se nadamo da će se odgovorni u susjednoj Sloveniji suzdržati od svojih planova. U Štajerskoj se zalažemo za širenje obnovljivih oblika energije', dodala je.

Valja se prisjetiti i kako je još 2011. čelnik austrijske tada oporbene Slobodarske stranke Heinz-Christian Strache zatražio da se nakon automatskog zaustavljanja nuklearke Krško 23. ožujka te godine, poslije manjeg kvara na rasklopnom postrojenju, ona trajno zatvori, a zalagao se i za ulaganje veta na ulazak Hrvatske u Europsku uniju ako bi ustrajala na održavanju rada Krškog.

Austrijski političar Heinz-Christian Strache 2011. zalagao se za ulaganje veta na naš ulazak u EU ako bi Hrvatska ustrajala na održavanju rada NE Krško

Austrijski političar Heinz-Christian Strache 2011. zalagao se za ulaganje veta na naš ulazak u EU ako bi Hrvatska ustrajala na održavanju rada NE Krško

Izvor: Profimedia / Autor: BabiradPicture / Shutterstock Editorial / Profimedia

No osim što bi novi blok NE Krško mogao ugroziti dobrosusjedske odnose Slovenije, a potencijalno i Hrvatske s Austrijom, pitanje je koliko bi efekta imala potencijalna energetsko-ekološka ofenziva prema Bruxellesu. Naime Francuska 75,2 posto svojih potreba za energijom rješava nuklearnim elektranama. Iako je bivši predsjednik Francuske François Hollande zacrtao kao cilj smanjenje korištenja nuklearne energije u toj zemlji na 50 posto do 2025., njegov nasljednik Emmanuel Macron prolongirao je taj plan 2018. godine u atmosferi nezadovoljstva zbog visokih cijena energenata.

Macron je tada poručio da će Francuska do 2035. godine isključiti 14 nuklearnih reaktora, od 58 njih trenutno u funkciji. Inače, Francuska, nakon Brexita jedina država Europske unije s nuklearnim arsenalom, postojano gura tezu da je nuklearna energija čišća alternativa prljavim elektranama na konvencionalna goriva iako je to postalo kudikamo teže nakon havarije u japanskoj nuklearki u Fukušimi 2011. godine.

  • +4
  • +1

Emmanuel Macron 2018. reterirao je od zacrtanih ciljeva smanjenja korištenja nuklearne energije u Francuskoj

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Taj je narativ očito prihvatila i Slovenija te je prošloga tjedna objavila Klimatsku strategiju do 2050. godine, trasirajući klimatsku neutralnost u skladu s ciljevima EU-a, a ta strategija detektira nuklearnu energiju kao dugoročnu opciju. Slovenija je gradnju drugog bloka stavila u dugoročne planove jer bi time osigurala ispunjenje europskih kriterija za postizanje klimatske neutralnosti, smanjila bi se bilanca fosilnih goriva u proizvodnji struje te ovisnost o uvozu te energije. Ujedno, Slovenija bi lakše zadovoljila klimatske ciljeve jer nije ostvarila one u zelenoj energiji ni do 2020.

'Ovime je otvorena široka javna rasprava o tome može li se za nastavak korištenja nuklearne energije u proizvodnji struje u Sloveniji dobiti šira suglasnost', kazao je Vrtovec, ne isključujući da bi se to pitanje na kraju dugog procesa moglo naći i na referendumu. Vrtovec vjeruje da bi se širi konsenzus u društvu mogao postići oko toga pitanja jer s nuklearkom Krško nije bilo problema te stabilno i ekonomično radi. U svibnju prošle godine ministar Vrtovec rekao je da Slovenija odluku o NE Krško 2 planira donijeti najkasnije do 2027. godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!