Europa je u posljednjih deset godina napravila velik korak prema čišćoj energiji. Danas gotovo polovica električne energije dolazi iz obnovljivih izvora poput sunca, vjetra i vode. No upravo kada se čini da je energetska tranzicija na dobrom putu, postaje jasno da najvažniji dio tek slijedi
"Često mislimo da je posao gotov kada povećamo udio obnovljivih izvora energije. Zapravo, tada počinje najvažniji posao, koristiti električnu energiju ondje gdje danas još uvijek koristimo naftu i plin. To znači više električnih automobila, više dizalica topline za grijanje domova i više električne energije u proizvodnji", kaže Arthur Vašarević, direktor tvrtke Schneider Electric za regiju Zapadnog Balkana.
"Prije deset godina glavno pitanje bilo je kako proizvesti više čiste električne energije. Danas je pitanje kako tu energiju dovesti do automobila, tvornica, poslovnih zgrada i domova. Tu se zapravo očituje uspjeh energetske tranzicije", dodaje.
Podaci to potvrđuju. Električna energija danas čini tek oko 23 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, a taj se udio gotovo nije promijenio posljednjih deset godina. Najviše energije i dalje troše promet, grijanje i industrija, a u tim se sektorima još uvijek uglavnom koriste nafta, plin i druga fosilna goriva. Drugim riječima, Europa je uspjela proizvoditi sve više čiste električne energije, ali je još nije počela dovoljno koristiti ondje gdje se troši najviše energije.
"Ako električna energija čini samo četvrtinu ukupne potrošnje energije, jasno je koliko prostora za napredak još imamo. Bez elektrifikacije prometa, grijanja i industrije ne možemo govoriti o uspješnoj energetskoj tranziciji", ističe Vašarević.
Više od klimatskog pitanja
Elektrifikacija se često povezuje s borbom protiv klimatskih promjena. No njezin utjecaj daleko nadilazi zaštitu okoliša, riječ je i o pitanju gospodarstva. Europa danas uvozi oko 60 posto energije koju troši, što znači da svake godine golemi iznosi novca odlaze izvan Europe. Ako se više energije bude koristilo u obliku električne energije proizvedene u Europi iz obnovljivih izvora, manje će se uvoziti nafta i plin, više će se ulagati u domaću infrastrukturu, a novac će ostajati u europskom gospodarstvu.
Procjene pokazuju da bi ubrzana elektrifikacija do 2040. godine mogla smanjiti troškove uvoza fosilnih goriva za oko 250 milijardi eura godišnje.
"Svaki put kada zamijenimo naftu ili plin električnom energijom proizvedenom u Europi, novac ostaje u europskom gospodarstvu. To znači više ulaganja, više radnih mjesta i veću otpornost na globalne poremećaje", kaže Vašarević i dodaje: "Elektrifikacija više nije samo energetska politika. Ona postaje industrijska i gospodarska politika Europe."
Za države Zapadnog Balkana to znači priliku da moderniziraju svoja gospodarstva brže nego što su to nekada morale razvijenije europske zemlje. "Naša regija ima veliku prednost. Ne mora ponavljati put kojim su prošle razvijenije zemlje. Možemo odmah ulagati u pametne mreže, digitalizaciju industrije i električnu mobilnost. To je jedna od najvećih razvojnih prilika ovog desetljeća."
Zašto je elektrifikacija učinkovitija?
Razlog zbog kojeg elektrifikacija postaje toliko važna nije politika, nego fizika. Primjerice, motor u automobilu koji koristi benzin ili dizel pretvara u koristan rad samo 20 do 30 posto energije iz goriva. Ostatak se izgubi, uglavnom u obliku topline. Električni motor iskoristi oko 90 posto energije koju primi. Slično vrijedi i za grijanje. Dizalice topline iz jednog kilovatsata električne energije mogu proizvesti tri do četiri kilovatsata toplinske energije, zbog čega troše znatno manje energije od klasičnih sustava grijanja.
"Kada električni motor iskoristi gotovo svu energiju koju primi, a klasični motor izgubi većinu kroz toplinu, teško je pronaći racionalan argument protiv elektrifikacije", kaže Vašarević. "Ljudi često misle da elektrifikacija znači veću potrošnju električne energije. Zapravo je cilj trošiti manje ukupne energije za isti rezultat. To znači manje troškove za građane, veću učinkovitost za tvrtke i veću konkurentnost gospodarstva."
Pitanje buduće konkurentnosti
Rasprava o elektrifikaciji danas se sve manje vodi samo zbog klimatskih ciljeva, a sve više zbog pitanja tko će imati jače i konkurentnije gospodarstvo. "Elektrifikaciju često promatramo kao energetsku temu, ali ona je prije svega gospodarska tema. Ona će odlučiti gdje će se graditi nove tvornice, gdje će dolaziti investicije i koja će gospodarstva biti uspješnija u sljedećih dvadeset godina".
Zemlje koje prve moderniziraju svoje gospodarstvo i povećaju korištenje električne energije imat će veliku konkurentsku prednost. "Elektrifikacija nije trend koji će možda doći. Ona je nova industrijska revolucija Europe. Pitanje više nije hoće li se dogoditi, nego tko će je iskoristiti prvi", zaključuje Vašarević.
