živaljić i Müller

Dvije velike banke ostale su bez šefova uprave. Je li to uvertira u oluju koju bi mogao dignuti Vrhovni sud presudom oko švicarskog franka?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 23.01.2020 18:12
  • Objavljeno 23.01.2020 u 18:12
Miljenko Živaljić i Michel Müller, bivši šefovi Zabe i Raiffeisena

Miljenko Živaljić i Michel Müller, bivši šefovi Zabe i Raiffeisena

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pixsell, tportal.hr

U utorak je Miljenko Živaljić, predsjednik Zagrebačke banke, najveće hrvatske banke, iznenada podnio ostavku. Opravdao ju je obiteljskim razlozima. Dan kasnije ostavku podnosi Michael Müller, Austrijanac koji je vodio Raiffeisen banku. Njegova ostavka uslijedila je nakon što se otkrilo da je RBA pokušala angažirati marketinšku agenciju koja će vršiti pritisak na suce Ustavnog suda oko slučaja kredita u švicarskim francima i njegove pravosudne završnice

Problematika kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj, iako takvih kredita praktički nema već šest godina, još uvijek je vrlo aktualna i ulazi u finale. Vrhovni sud za manje od 60 dana treba donijeti odluku o tome imaju li dužnici koji su prihvatili konverziju kredita u CHF-u u eurske kredite pravo na obeštećenje za razdoblje od uzimanja kredita do konverzije.

Udruga Franak, predvođena saborskim zastupnikom Goranom Aleksićem, uvjerena je da dužnici imaju pravo na obeštećenje, a Aleksić vjeruje da će nakon presude Vrhovnog suda doći do masovnih tužbi banaka i da će iznosi obeštećenja doseći i do pola ukupnog kapitala banaka, točnije 28 milijardi kuna.

Banke, koje u javnosti uglavnom predstavlja Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, takve tvrdnje smatraju apsurdnima i pravno neobranjivima jer je temeljna postavka Zakona o konverziji ta da je prihvaćanjem konverzije dužnik obeštećen. 'Zakon je donesen u Saboru, konverzija je provedena i bila je prisilna za banke, pa nema logike da se sada proglasi ništetnom', argumentira Adrović.

Na sucima Vrhovnog suda velik je teret, a presuda koju donesu u potpunosti će pravdati epitet povijesna. Zbog toga su se i predstavnici potrošača i bankari mobilizirali, a prva žrtva u ovoj borbi je Michael Müller, sada već bivši šef Raiffeisena koji je morao odstupiti nakon što je isplivalo to da banka traži savjetnike koji će pritiskati suce Ustavnog suda. Raiffeisen je, podsjetimo, ranije podnio ustavnu tužbu nakon što je Vrhovni sud presudio da su povrijeđena prava potrošača u kolektivnom sporu te da su banke donosile ništetne i nepoštene odredbe na štetu potrošača.

Goran Aleksić, saborski zastupnik i lider Udruge Franak, nema dvojbi - banke su krive i amen

Goran Aleksić, saborski zastupnik i lider Udruge Franak, nema dvojbi - banke su krive i amen

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Dobro upućeni ljudi iz bankarskih krugova, koji su željeli ostati anonimni, otkrili su tportalu da ih Müllerova ostavka nije previše iznenadila jer je on itekako svjestan svoje odgovornosti za ovaj skandal. Štoviše, nije im jasno kako je uopće moguće da jedna banka napravi takav propust i od PR agencija otvoreno traži pritisak na pravosuđe.

'Svakome se može dogoditi greška, ali ovo je neoprostiv propust', kaže nam sugovornik te misli da su pritisak na suce vjerojatno tražili vlasnici Raiffeisena, tj. Austrijanci, uslijed čega se zagrebačka centrala nije znala najbolje snaći i odvratiti ih od tog nauma.

Drugi izvor kaže nam da bi na bankarskoj sceni moglo doći do preslagivanja, tj. da bi moglo nastradati i više uprava u bankama jer su strani vlasnici (pretežito Austrijanci i Talijani) prilično nezadovoljni sadašnjim direktorima i to upravo zbog nevještog komuniciranja i upravljanja krizom koju i dalje izazivaju krediti u švicarskim francima. Jedna od žrtava tog preslagivanja možda je i Živaljić, jer dioničari Zabe žele veću kontrolu nad poslovanjem, zbog čega je banku preuzeo Talijan Romeo Collina.

Švicarski franak mnoge je u Hrvatskoj naučio tečajnom riziku

Švicarski franak mnoge je u Hrvatskoj naučio tečajnom riziku

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Jednostavnije rečeno, vlasnike naših banaka koji sjede u Beču, Milanu, Klagenfurtu, Torinu i ostalim gradovima zanima hoće li njihove hrvatske podružnice biti profitabilne kako bi im mogle isplatiti dividendu. Kada se provodila konverzija, banke su bile u gubicima (Zagrebačka banka je primjerice izgubila 500 milijuna kuna), pa novi val tužbi i obeštećenja brine dioničare, vjerojatno do te mjere da razmišljaju kako pritisnuti suce, a očuvati čist obraz.

Aferu Raiffeisen banke najbolje su iskoristile potrošačke udruge te misle da Vrhovni sud mora presuditi u korist potrošača, a koji bi tužbama izbili bankama 28 milijardi kuna, što bi neizbježno destabiliziralo financijski sustav i u konačnici oštetilo sve njihove klijente, među ostalim ljude koji nikada nisu imali kredite u švicarskim francima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!