EFEKT ŠVICARACA

Dug Hrvata prema bankama porastao za 4 mlrd. kuna

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 25.07.2011 09:41
  • Objavljeno 25.07.2011 u 09:38
hnb

hnb

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic / CROPIX

Nastavlja se slaba kreditna aktivnost poslovnih banaka usmjerena prema privatnom sektoru, pri čemu je u prvih pet mjeseci ove godine rast plasmana banaka zabilježen u najvećoj mjeri kod sektora poduzeća te u manjoj mjeri kod ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija, dok se efektivno stanje kredita odobrenih stanovništvu smanjilo.

Po podacima Hrvatske narodne banke, na kraju svibnja ukupni su plasmani iznosili 254,3 milijarde kuna, i na godišnjoj je razini njihov nominalni rast iznosio 7,7 posto, ali efektivno je, uslijed promena tečaja, ostao umjeren, na 4,1 posto.

Tako se snažan nominalni porast plasmana banaka nebankarskom sektoru tijekom svibnja gotovo u potpunosti odnosi na tečajne promjene.

Plasmani su u svibnju ostvarili snažan nominalni rast od 4,1 milijardi kuna ili 1,6 posto, ali to se gotovo u potpunosti odnosilo na tečajne promjene odnosno deprecijaciju kune prema euru te osobito prema švicarskom franku, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.

Ako se isključi utjecaj tečaja, plasmani su u svibnju povećali za samo oko 400 milijuna kuna ili 0,1 posto.

Time se nastavila slaba kreditna aktivnost poslovnih banaka usmjerena prema privatnom sektoru, ističu analitičari HNB-a.

Na godišnjoj razini rast plasmana banaka nominalno se ubrzao na 7,7 posto, ali efektivno je ostao umjeren, na 4,1 posto.

Sektorska struktura pokazuje da se svibanjski rast plasmana odnosio isključivo na sektor poduzeća (isključi li se utjecaj tečaja).

U prvih pet mjeseci ove godine rast plasmana banaka zabilježen je u najvećoj mjeri kod tog sektora te u manjoj mjeri kod ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija, napominju analitičari središnje banke.

Za razliku od njih, efektivno stanje kredita odobrenih stanovništvu u tom se razdoblju smanjilo. Slična kretanja zabilježena su i na godišnjoj razini, što je odraz slabe potražnje tog sektora za kreditima.

Na kraju svibnja ukupni krediti stanovništvu iznosili su 128,3 milijardi kuna, u čemu su sa oko 46 posto ili 58,8 milijardi kuna zastupljeni stambeni krediti.

Na godišnjoj razini bilježi se nominalni rast kredita stanovništvu (bez utjecaja tečaja) za 4,4 posto.

Plasmani banaka središnjoj državi u svibnju su se blago povećali zbog rasta kredita banaka.

S druge strane, depoziti države nastavili su se smanjivati, i to isključivo zbog trošenja sredstava države na računu kod središnje banke. Tako su ukupna neto potraživanja banaka od središnje države na mjesečnoj razini porasla za 1,9 milijardi kuna te su u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine bila veća za 9,3 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi