Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o kupovini tražbina banaka prema kutinskoj Petrokemiji u visini od 450 milijuna kuna. Time je napravljen prvi korak u realizaciji plana dokapitalizacije kutinske kompanije
Tražbine će se otkupiti od Erste banke, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i HPB-a, a banke će zauzvrat skinuti zaloge nad dionicama HT-a, Podravke, Croatia Airlinesa i Đure Đakovića.
Država će preuzete tražbine pretvoriti u kapital, od čega će dio koristiti za pokrivanje gubitaka Petrokemije u prošloj i ovoj godini.
Djelomična sanacija Petrokemije od države bio je glavni uvjet zainteresiranih ulagača da investiraju u kompaniju. Ukupan dug kutinske kompanije je na kraju 2017. bio čak 800 milijuna kuna, dok je temeljni kapital u minusu 196 milijuna kuna.
vezane vijesti
Plan je da investitori donesu oko 450 milijuna kuna svježeg kapitala. Od toga će navodno Ina i PPD osigurati 300 milijuna kuna, Janaf i HEP pridodali bi još 100 milijuna kuna, dok se još čeka odluka mirovinskih fondova koji bi uložili 50 milijuna kuna.
S obzirom na to da Petrokemija prema Ini i PPD-u ima veliki dug za isporučeni prirodni plin, moguće je da će njihovo ulaganje biti djelomična naplata duga udjelom u kompaniji, a ostatak svježim novcem.
U konačnici, ako se realizira planirana dokapitalizacija, Ina i PPD bi držali svaki oko 30 posto vlasništva u Petrokemiji, dok bi država preko HEP-a i Janafa kontrolirala minimalno 25 posto.
Petrokemija je prošlu godinu završila s ukupnim gubitkom većim od 242 milijuna kuna.
S lošim poslovanjem nastavila je i u prvom tromjesečju ove godine, u kojem je ostvarila gubitak u iznosu od 78,8 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani imala dobit od 11,1 milijun kuna.
Ukupni prihodi u prvom su kvartalu iznosili 466,3 milijuna kuna, što je 24,5 posto manje nego u istom razdoblju lani.
'Kada se govori o prvom tromjesečju 2018. godine, u kojem je Petrokemija d.d. prenijela sve dubioze nezavršenog procesa restrukturiranja iz 2017. godine, negativni financijski učinci su dodatno pojačani i to najvećim dijelom visokim rastom cijene naknada za CO2 i daljnjim rastom nabavne cijene prirodnog plina, ali nisu zanemarivi ni aspekti pada prodajnih cijena mineralnih gnojiva na globalnom tržištu i rasta nabavnih cijena dijela ostalih sirovina (MAP, DAP, kalijev klorid)', objasnili su u zadnjem financijskom izvješću iz Petrokemije.
Kutinska tvrtka je glavni proizvođač mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i ostvaruje godišnji promet od dvije milijarde kuna. Država trenutno drži gotovo 80 posto vlasničkog udjela. Izuzetno je važna jer ostvaruje čak trećinu prometa prirodnim plinom na domaćem tržištu, a značajno utječe i na poslovanje luka, HŽ Carga, Plinacroa i HEP-a.
