Sve su glasnija nagađanja o tome da je potrebno pojačati ulaganja u demografsku obnovu. Jedan od načina za to moglo bi biti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka, a na njega bi pravo imala sva djeca. Iz Ministarstva demografije i useljeništva tvrde da rade na pronalasku najboljeg modela koji bi bio prilagođen uvjetima u Hrvatskoj, naglašavajući da to više neće biti socijalna mjera
Demografsko pitanje osobito je značajno, poglavito ako uzmemo u obzir to da nam se broj stanovnika počeo povećavati tek u protekle dvije godine. No to se može zahvaliti velikom priljevu stranih radnika, a ne demografskim kretanjima među domaćom populacijom. Naime godišnje gubimo oko 19.000 ljudi, a lani je prvi put zabilježeno manje od 32.000 novorođene djece.
Stoga Ministarstvo demografije i useljeništva nastoji brojnim mjerama potaknuti prirodni priraštaj te tako povećati broj stanovnika. Jedna od mjera koju je ranije najavio i ministar Ivan Šipić je uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka.
'To je samo jedna od opcija. Podizanjem plaća doći će i do promjena unutar razreda koji su sada mjerilo doplatka za djecu. Već smo bili na jednom sastanku, a dozvolite mi da ne trčim pred rudo i ne bacam velika obećanja. Imamo dosta upita', otkrio je Šipić medijima 23. travnja ove godine, uz obećanje da će u tom dijelu 'doći do velikih zaokreta'.
vezane vijesti
Najbolji model za Hrvatsku
Zasad pomaka nema, no iz resornog nam ministarstva pojašnjavaju da se radi na tome. Pažljivo se traži model koji bi bio najbolje prilagođen trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.
'Ministarstvo je 14. ožujka formiralo radnu skupinu te se u ovoj fazi analiziraju modeli doplatka za djecu na razini svih članica EU-a kako bi se odabrao najbolji model za Hrvatsku da bi sva djeca bila obuhvaćena doplatkom, ali da to počiva na razini socijalne pravednosti, da onim obiteljima koji imaju manja primanja dopadne više novca (pomoći) i obrnuto. To činimo i u skladu s preporukama Europske komisije o suzbijanju siromaštva i socijalne isključivosti djece', napominju iz Ministarstva demografije za tportal.
U tom kontekstu ne treba smetnuti s uma podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je lani u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti živjelo 18,3 posto, odnosno gotovo svako peto dijete u Hrvatskoj.
Doplatak je već povećan
Iz Ministarstva naglašavaju da je 'pitanje demografije ključno za opstanak naroda' te dodaju da im je cilj povećati broj korisnika, ali i djece koja imaju pravo na dječji doplatak. To je, uostalom, navedeno u programu Vlade, uz povećanje iznosa dječjeg doplatka.
Izmjenama Zakona o doplatku za djecu prije više od godinu dana povećan je cenzus za isplatu za 70 na 140 posto proračunske osnovice, odnosno s 309,01 euro na 618,02 eura dohotka po članu kućanstva.
Umjesto tri platna razreda, uvedeno ih je pet. Raspon iznosa dječjeg doplatka povećan je s 26,49 do 39,73 eura na 30,90 do 61,80 eura, pri čemu najveći iznos po djetetu dobivaju oni s prihodima po članu kućanstva u iznosu do 88,29 eura.
Obiteljska, a ne socijalna potpora
Treba reći da u Hrvatskoj trenutno živi oko 450.000 učenika osnovnih i srednjih škola. No, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje je zaduženo za isplatu dječjeg doplatka, ovu je naknadu dobilo 138.382 roditelja i skrbnika za svega 283.688 djece. Za to je izdvojeno ukupno 16.337.143,81 euro.
'Pritom napominjemo da svaka planirana mjera, kako bi postigla očekivani rezultat u smislu poticanja demografske obnove i osnaživanja položaja obitelji, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka, uz osiguranje adekvatnih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. Radi postizanja toga cilja nužno je primijeniti cjeloviti pristup u kojem će se sagledati svi aspekti i razmotriti različiti modeli uređivanja sustava doplatka za djecu u odnosu na postojeće korisničke skupine, a sve da bi mjere bile pažljivo ciljane i usklađene s drugim mjerama u području podrške obiteljima. U tom smislu razmatramo i mogućnosti uvođenja doplatka za svu djecu kako bi ovaj vid potpore bio obiteljska, a ne više samo socijalna potpora, ovisna o dohodovnom cenzusu kućanstva', poručili su iz MDU-a.
Koliko će iznositi novi, univerzalni dječji doplatak i kad bi on mogao biti uveden, nije poznato. No država radi na donošenju Zakona o demografskoj obnovi te bi on trebao definirati zakonodavni i institucionalni okvir koji će nadzirati i upravljati demografskim promjenama, što znači i da će procjenjivati učinke mjera poput dječjeg doplatka. Prvi nacrt tog zakona trebao bi biti gotov do kraja ove godine.
Punjenje demografske rupe novcem
Za to vrijeme demografska rupa nastoji se sanirati sve većim ulaganjem novca u razne mjere. Tako iz MDU-a navode da 'u cijeloj Europskoj uniji nitko nema ovakve mjere rodiljnih i roditeljskih naknada, i po vremenu trajanja i po iznosu', pritom misleći na izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojima je podignuta gornja granica novčane potpore za roditeljski dopust, odnosno drugih šest mjeseci nakon rođenja djeteta, s 995 na 3000 eura.
Time je, pohvalili su se, broj korisnika roditeljskog dopusta porastao za više od 7500, a više od 95 posto njih za to vrijeme prima svoju punu plaću. Povećane su, kažu u Ministarstvu, i naknade nezaposlenim majkama, majkama studenticama, majkama koje koriste dopust radi pojačane brige o djetetu te majkama blizanaca.
Sve je to moguće zahvaljujući povećanju proračuna resornog ministarstva za čak 202 posto ove godine. Trenutno se za demografske mjere izdvaja 685 milijuna eura, a procjenjuje se da bi do 2028. godine svota za poboljšanje demografije trebala iznositi više od 832 milijuna eura. To je ujedno odgovor na pitanje koliko bi mogao koštati univerzalni dječji doplatak.
No hoće li to biti dovoljno za demografsku obnovu, potrebnu Hrvatskoj zbog društvenog i ekonomskog razvoja, tek treba vidjeti. Dotad će u Hrvatskoj i dalje biti 19.000 više umrlih nego rođenih godišnje, a ukupni saldo stanovništva popravljat će nam strani radnici.
