Nakon što je u četvrtak pet banaka zatražilo hitne konzultacije s Vladom zbog konverzije kredita u švicarskim francima ministar financija Boris Lalovac još im je jednom oštro zaprijetio i poručio da se ne boji ni tužbi
Lalovčeva retorika na trenutak je bila iznenađujuće oštra. Rekao je, naime, da bankama nije pametno tužiti zemlju u kojoj žive i rade. 'Mislim da to nije pametno nikome', izjavio je ministar financija te dodao kako nije pametno ići protiv vlastitog naroda i vlastite zemlje. Upitali smo ekonomista Gustu Santinija smatra li takvu retoriku primjerenom uređenoj državi sa stabilnim investicijskim okruženjem i slučaju koji je dosta kompleksan.
'To se moglo napraviti diskretno, preko šaltera, u razgovoru, a ne preko novina. Mediji su već počeli pisati o tome kako Lalovac i Vlada konvertiraju kredite u 'švicarcima' u eure radi svojeg interesa, u što ne vjerujem. Vjerujem da hajdukovac (Lalovac i Santini su strastveni navijači Hajduka, op.a.) ima dobre namjere', kazao je Santini za tportal.
Dodaje da država uvijek ima mjera da 'opali' po bankama. Naprimjer, može se uvesti PDV na bankarske usluge. 'Govorimo da smo nepismena zemlja, a to nije ništa čudno dok imamo PDV na knjige, a nemamo ga na bankarske usluge', kaže Santini.
To kako će se Lalovcu ratovanje s bankama obiti o glavu za Santinija je manja smetnja u slučaju kredita u švicarskim francima, čiju će cijenu, uvjeren je, plaćati sirotinja: 'Sirotinja će to, kao i uvijek, sve platiti, a državi je zadatak da sirotinje - nema.'
Za njega su krediti u švicarskim francima i problemi proizašli iz njih tek dio veće slike u kojoj je počinjeno nekoliko kardinalnih grijeha, pri čemu dominira 'grijeh propusta'.
Država je, prema Santinijevim riječima, trebala stati na kraj kreditima s valutnim klauzulama još 1993, prije uvođenja kune, kada se tečaj dinara vezao uz njemačku marku. To je prvi grijeh propusta.
Drugi velik grešnik je Hrvatska narodna banka, za koju Santini kaže da 'nije služba za informiranje, već ugledna monetarna institucija', čiji je prvi posao reguliranje bankarskog tržišta. Naravno, treći veliki grešnik su banke, koje su nudile kredite u 'švicarcima', a bile su svjesne svih rizika koji oni nose.
Santini ne abolira ni građane koji su u vrijeme uzimanja kredita mislili da ih samo nebo može zaustaviti u potrošnji: 'Bogatstvo je velik poticaj u razmišljanju u Hrvatskoj. Studentima sam uvijek govorio - ne zadužuj se u franku, imaj imovinu u franku. Ipak je to specifična valuta koja je nastajala u dva stoljeća.'
Pitanje koje ovih dana nitko ne poteže je što s građanima koji su kupili nekretninu u eurima, a čija je vrijednost u međuvremenu pala pedeset posto. Tko će njima nadoknaditi štetu? 'Država krivi banke, a HNB je Poncije Pilat. Država je mogla preuzeti kredite od banaka, kao što su Sjedinjenje Američke Države napravile 1929. Sve se moglo riješiti po tržišnim principima.'
Zaključno, Santini poručuje da ćemo cijenu konverzije kredita u francima platiti svi višim kamatama na državni dug: 'Sada će bankari povisiti cijenu našeg zaduženja jer će reći da smo institucionalno i pravno nesigurna zemlja.'
395190,395019,395126,394934
