Novim zakonom o strancima, predviđeni su obvezni liječnički pregledi i učenje jezika za strane radnike te produljene radne dozvole. Mnogima je to problematično, no činjenica je da gospodarski rast dugujemo, između ostalih, i stotinjak tisuća radnika iz inozemstva, složili su se akteri
Iako Hrvatska bez stranih radnika teško može održati tempo gospodarskog rasta, novi Zakon o strancima izazvao je burnu raspravu o Saboru.
Postavljaju se brojna pitanja o dolasku stranih radnika u Hrvatsku, njihovoj integraciji, sigurnosti, ali i zaštiti domaćeg tržišta rada. Brojne je upitnike postavio i nedavni napad na Filipinca u centru Zagreba.
"Taj slučaj možemo gledati fenomenološki. To pitanje koje je možda i šire i otvara neka društvena i sociološka pitanja o tome u kojem smjeru mlađa generacija ne bi trebala ići, ali to je izolirani incident i treba ga tako promatrati. Ne bih rekla da je to trend, ali treba biti svjestan da nije dobro ići u smjeru porasta rasističkih i ksenofobičnih osjećaja prema državljanima trećih zemalja koji dolaze u Hrvatsku kako bi pošteno radili", rekla je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, Irena Petrijevčanin.
"Hrvatska bez stranih radnika ne može i to je činjenica", ustvrdila je državna tajnica dodajući da je potrebna "zdrava simbioza i suživot". Smatra da bi odnos države, stranog radnika i poslodavca trebao biti uravnotežen te dodaje da je slika o dolasku stranaca često iskrivljena.
"Od 1. siječnja do 10. svibnja imamo 113.677 državljana trećih zemalja koji su trenutačno u zemlji s važećim dozvolama za boravak i rad. Ako govorimo o trendovima, za 150 posto u odnosu na 2025. porastao je broj sezonskih radnika, što je omogućio upravo novi zakon. Smanjen je broj novih zapošljavanja državljana trećih zemalja za 37 posto. Taj trend pokazuje da je sustav uokviren i da nema potrebe za novim dolascima. Koristimo bazen postojećih radnika", rekla je dodavši da prednost imaju domaći radnici.
vezane vijesti
Smanjen broj radnih dozvola, a ne radnika
O sustavu zapošljavanja stranih radnika govorio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Ivan Vidiš. On smatra da novi zakon uvodi više reda u sustav zapošljavanja stranih radnika.
"Nije smanjen broj radnika nego radnih dozvola. Uvedeno je puno više reda. Povećan je broj radnih dozvola koje se produljuju, njihov udio je 40 posto. Ako gledate period od 2016. do danas, to je 320 tisuća novih osiguranika, odnosno radnih mjesta. Danas smo pali na ispod 65 tisuća nezaposlenih i nije realno očekivati da se sva mjesta mogu popuniti domaćom radnom snagom", rekao je Vidiš.
Konkretne izmjene se tiču uvođenja obveze učenja hrvatskog jezika te zdravstvenih testiranja. U pojedinim će se sektorima produljiti trajanje dozvola.
"Učenje hrvatskog jezika, provjera zdravstvenog stanja, na čemu se i dosad radilo, povećava se udio domaće radne snage koji uvijek mora postojati. Dio o poznavanju jezika privukao je veliku pažnju. Na tome smo radili dugo i pripremili da se financira iz europskih fondova kako to ne bi bilo preveliko opterećenje poslodavcima.
Stalno se pokušava stvoriti narativ o nekontroliranom, masovnom uvozu radne snage iz trećih država, što ne vidim da je samo po sebi nešto negativno. Činjenica je da pola radne snage dolazi iz Europe, iz naših susjednih država. Oni ne predstavljaju rizik i ugrozu za nas. Predstavljaju veliku korist za naše gospodarstvo i dugoročno za mirovinski sustav", ustvrdio je Vidiš.
Administrativno rasterećenje
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber poručila je da je novi zakon "sporazum između svih socijalnih partnera. Svi smo jednako sretni i nesretni. Imamo gospodarstvo koje snažno raste. Da nije bilo iseljavanja i negativne demografske situacije, mi bismo svejedno imali potrebu za radnom snagom. Imamo povijesno velik broj zaposlenih. Potreba za stranom radnom snagom je činjenica i s njom se moramo pomiriti".
Nabrojila je nekoliko prednosti novog zakona. "Tema je i zaštita na radu, to je jednostavnije komunicirati s domaćim radnikom, dok je kod stranih radnika prisutna jezična barijera. Učenje jezika će pomoći, ali cilj nam je i smanjiti fluktuaciju radnika. To smo uspjeli s novim zakonom. Svima je u interesu rasteretiti poslodavce, ali i MUP, da se ne bavimo bespotrebnom administracijom. Korak je napravljen i u smjeru digitalizacije kako bi cijeli proces izdavanja dozvola prošao bez bespotrebnog hodanja po institucijama naše zemlje", rekla je Weber.
'Ovakav gospodarski rast ne bismo bilježili'
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil upozorio je da mali obrtnici imaju dodatne izazove pri zapošljavanju stranih radnika jer nemaju administrativne kapacitete. Uz to, naveo je da najviše radnika nedostaje u graditeljstvu, ugostiteljstvu i proizvodnji.
"Obrtnici su mali, nemaju svoju kadrovsku službu koja rješava probleme poput velikih tvrtki. Često to rade sami, na preporuku kolega ili se obrate agenciji. To im oduzima energiju i vrijeme. Opravdan je revolt kod pojedinaca kad predaju zahtjev i kada je za njih potrebno puno više od 15 dana, koliko je predviđeno zakonom", rekao je Kratohvil.
No, dodao je da bi se nakon prilagodbi i svladavanja jezika cijeli radni proces mogao pojednostaviti. "Danas u obrtništvu bez stranih radnika ovakav gospodarski rast ne bismo bilježili. Ti ljudi su došli u Hrvatsku raditi i zaraditi za svoju obitelj. Moramo ih prihvatiti jer bismo danas bez njih bili u nezavidnoj situaciji", zaključio je.
