Premda rast najvećih svjetskih gospodarstava nije baš impresivan i premda je Washington uveo carine na sav uvoz u SAD, na svjetskim su burzama cijene dionica lani snažno porasle.

MSCI indeks svih svjetskih burzi, koji sadržava dionice više od 2.500 kompanija, porastao je u prošloj godini 21 posto i krajem godine dosegnuo rekordnu razinu od 1.024 boda. Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 posto, S&P 500 oko 16,4, a Nasdaq 20,4 posto.

Trumpove carine uzdrmale burze

No, nije sve išlo sasvim glatko. U travnju je S&P 500 indeks bio na rubu 'tržišta medvjeda' jer je pao gotovo 20 posto ispod svoje rekordne razine, nakon što je predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD.

To je uzdrmalo sve svjetske burze jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, pa i Europske unije. No situacija se postupno smirila, Washington je s nekim zemljama potpisao trgovinski sporazum, s nekima nije, a ta je tema pala u drugi plan.

Od svibnja pa do kraja godine burzovni su indeksi snažno porasli, zahvaljujući ponajviše nastavku euforije u vezi razvoja umjetne inteligencije, pa su najaviše porasle cijene dionica tehnoloških kompanija.

Tehnološki sektor nestabilan

No, posljednjih mjeseci tehnološki je sektor vrlo nestabilan jer se ulagači plaše da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.

Ipak, podršku najvećoj svjetskoj burzi pružilo je smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke. Zbog slabosti tržišta rada, Fed je od rujna do prosinca kamate smanjio u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova. Zahvaljujući tome, nastavljena je vladavina 'bikova' na tržištu, koja je započela u listopadu 2022.

Rekordi i na europskim burzama

I europske su burze lani snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica ojačao je 16,6 posto i dosegnuo rekordne razine, više od 590 bodova. Pritom je po rastu prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 posto. Slijedio je talijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 posto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.

Njemački DAX indeks porastao je, pak, oko 23 posto, zahvaljujući poticajnim mjerama vlade, od fiskalnih poticaja do investicija u infrastrukturu. Londonski FTSE indeks porastao je oko 22 posto, a najmanji rast zabilježio je pariški CAC indeks, oko 10,5 posto, što je posljedica političke krize i rasta proračunskog deficita te javnog duga.

Na europskim je burzama najveći dobitnik lani bio financijski sektor, s rastom od 67 posto, zahvaljujući relativno stabilnom rastu gospodarstava, rastu broja spajanja i preuzimanja, kao i smanjenju kamata Europske središnje banke. Snažno je, 56,5 posto, porastao i obrambeni sektor jer su članice Europske unije najavile pojačano ulaganje u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.

„Mislim da su pad dolara, neizvjesnost u politikama Bijele kuće i nesigurnost u vezi AI dionica naveli ulagače da potraže sigurnost u nekim drugim područjima, što je pogodovalo europskim burzama”, kaže Danni Hewson, analitičar investicijske platforme AJ Bell.

Azijski MSCI indeks porastao 27 posto

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je, pak, prošle godine 27 posto, najviše od 2017., što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju.

Pritom je najviše, čak 76 posto, skočio južnokorejski Kospi indeks, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18, a u Hong Kongu 28 posto. Japanski Nikkei indeks porastao je, pak, 26 posto.

Dolar lani oslabio 9,4 posto

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošle godine pala 9,4 posto, najviše od 2017. godine. Posljedica je to smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamata na dolar i druge najvažnije valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača u vezi fiskalnog deficita, kao i nezavisnosti Feda, s obzirom na stalne Trumpove pritiske na središnju banku.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, godinu je završio na 98,35 bodova. Pritom je američka valuta znatno oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1735 dolara, što je 13,4 posto više nego što je iznosila na početku godine.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti iznosio je, pak, na kraju prošle godine oko 156,50 jena, gotovo isto kao na početku godine, i to premda je japanska središnja banka zbog povišene inflacije u dva navrata povećala kamatne stope.

Cijene nafte pale oko 20 posto

Cijene su nafte, pak, lani oštro pale jer je OPEC povećao proizvodnju, a potražnja nije bila tako snažna kao što se očekivalo. Na londonskom je tržištu cijena barela potonula oko 19 posto, pa je na kraju godine iznosila 60,85 dolara.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela na kraju godine iznosila 57,42 dolara, gotovo 20 posto manje nego na početku godine.

Cijena zlata porasla oko 64 posto

Cijena je zlata, pak, prošle godine porasla oko 64 posto, što je njezin najveći godišnji skok od 1979., a u jednom se trenutku po prvi put u povijesti probila i iznad razine od 4.500 dolara po unci.

To se zahvaljuje nizu čimbenika, od pada tečaja dolara i smanjenja kamata u SAD-u, preko geopolitičke i ekonomske nesigurnosti, do snažne potražnje središnjih banaka i investicijskih fondova.

Još je više prošle godine porasla cijena srebra, gotovo 150 posto, na više od 72 dolara po unci, što je njezin najveći godišnji skok u povijesti.