U razgovoru s Mojmirom Pastorčić kazala je da su krenuli prema smanjenju javne potrošnje, odnosno tome da 'država prestane generirati enormnu potražnju za proizvodima i uslugama'. Osvrnula se i na to da su plaće u javnom i državnom sektoru, prema njezinim riječima, unazad tri godine rasle na razini od preko 60 posto.

Na konstataciju da je Vlada djelomično i sama generator inflacije zbog povećanja plaća, Weber je za RTL kazala:

'Točno, ali to su naprosto ekonomske zakonitosti. Ako imate javni sektor koji u tri godine poveća masu plaća za preko 60 posto, onda se i taj enormni rast plaća prelijeva i na privatni sektor koji je onda prisiljen na to – i mi već godinama kontinuirano dižemo plaće kao rezultat borbe za svakog radnika na našem tržištu rada te sada, u ovoj godini, imamo povijesno najveće odstupanje od prosjeka plaća u javnom i državnom sektoru u odnosu na privatni od preko 30 posto. To je preko 600 eura, što je ogromna razlika i opet vidimo, svjedoci smo prelijevanja zaposlenika iz privatnog sektora u javni sektor.'

Pritom je istaknula: 'I kada imate takvo enormno povećanje mase plaća u javnom i državnom te u privatnom sektoru, naravno da trošak plaća uz trošak energenata i sve ostale troškove koji su se dogodili u zadnjem razdoblju povećava udio troškova u računu dobiti i gubitka. I onda to generira inflaciju. To je naprosto zakonitost koju je nemoguće izbjeći.'

O porezu na ekstraprofit

Na pitanje o uvođenju novog poreza na ekstraprofit, rekla je da 'dodatno opterećenje za kompanije nije nešto što želimo'. Dodala je da dodatno porezno opterećenje i izmjene propisa doprinose neizvjesnosti i nesigurnosti te da treba izbjeći kažnjavanje najuspješnijih tvrtki u okviru gospodarstva.

'Dakle onih kompanija koje su ulagale u konkurentnost, u povećanje produktivnosti, koje su ulagale u digitalizaciju, koje su ulagale u automatizaciju proizvodnih procesa pa kao rezultat toga imaju možda poboljšanje marži naprosto zbog ulaganja u cjelokupne svoje poslovne procese. Ne bi bilo ispravno da se takve kompanije onda kazne dodatnim oporezivanjem', smatra, dodajući da jednokratne stavke treba izbaciti te se, prema njoj, treba fokusirati na račun dobiti i gubitka.

Istaknula je također da imamo enormnu potražnju.

'Imamo snažnu potrošnju kućanstava, imamo strašnu potrošnju države i sve to generira inflatorne pritiske. Imamo i strukturu gospodarstva koja je iznimno ovisna o turizmu, što znači da su svi sektori, svi segmenti našega gospodarstva praktički baždareni za onih tri do pet, šest ljetnih mjeseci, kada imamo višestruko veće potrebe za proizvodnjom i prodajom hrane i pića i svih ostalih proizvoda, usluga telekoma i kartičara, prometa, logistike', kazala je, dodavši da ti troškovi ne nestaju tijekom zime.

'Trošak kredita, trošak leasinga, trošak najma, trošak energetike – svi ti troškovi događaju se i preko zimskih mjeseci i to je isto jedan od razloga zbog kojih je naša inflacija tvrdokornija nego u ostalim zemljama', objašnjava.

Weber je kazala da je podizanje plaća iznad razine produktivnosti 'debelo neodrživo' te da im je svima bilo u cilju podizati ih jer smo krenuli od niske baze kao zemlja koja je zadnja ušla u Europsku uniju i koja se počela boriti na europskom tržištu.

'Ne možete dijeliti ono što niste stvorili. Možete dijeliti samo onu dodanu vrijednost koja je stvorena u okviru gospodarstva. I onda kad imate ovakvu eksploziju troška javnog i državnog sektora, pri čemu je opet Hrvatska i u europskim okvirima druga po udjelu plaća u BDP-u s 13,5 posto, kao Danska – Danska je prva, mi smo drugi, a opet je neusporediva i kvaliteta javne usluge – onda ta masa plaća stvarno predstavlja ogroman pritisak i na privatni sektor jer je takvo porezno opterećenje ipak dugoročno neodrživo', kazala je.

Gostovanje u RTL Direktu Weber je zaključila rekavši kako se nadaju da će se inflacija ispuhati te da je potražnja ta koja najsnažnije generira inflaciju.