MILADIN MARKOVIĆ, DI KLANA

Direktor naše velike tvornice stolica: Kad bi plaće kasnile 15 dana, od srama bih podnio ostavku

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 28.03.2018 06:39
  • Objavljeno 28.03.2018 u 06:39
Miladin Marković, suvlasnik i direktor Drvne industrije Klana

Miladin Marković, suvlasnik i direktor Drvne industrije Klana

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Sop / CROPIX

Drvnoprerađivačka industrija, kao i mnoge naše gospodarske grane, muku muči s radnom snagom. Tvrtka Drvna industrija Klana, jedan od najvećih proizvođača stolica ne samo u Hrvatskoj, već u Europi, tom problemu pokušava doskočiti stipendiranjem većeg broja učenika i studenata. Tako je na njihov poticaj u Strojarsko-brodograđevnoj školi u Rijeci uveden novi četverogodišnji strukovni kurikulum za drvodjeljskog tehničara dizajnera koji će zaživjeti od jeseni. Od predviđenih 18 učenika Klana će stipendirati njih 10, s tim da im garantira i kasnije zapošljavanje

Drvna industrija Klana, smještena u istoimenom mjestu na rubu Gorskog kotara, godišnje proizvede oko milijun stolica. Gotovo sve, više od 95 posto, izvozi se na tržišta Francuske, Njemačke i Italije. Tvrtka radi s velikim trgovačkim lancima poput njemačke Otto grupe, koja je po opsegu internetske prodaje odmah iza Amazona. Pred potpisivanjem je ugovora i s britanskim lancem trgovina John Lewis.

Većinski vlasnik Drvne industrije Klana talijanska je tvrtka Klana Italia (58,56 posto dionica), 36,05 posto dionica u vlasništvu je Miladina Markovića, tvrtkina direktora u posljednjih dvadeset godina, a preostalih 5,34 posto drže manjinski dioničari.

'Zapošljavamo više od 400 radnika. Njihova prosječna starost je 36,5 godina. Znači to da imamo veliki broj mladih ljudi, ali i značajan dio starijih koji su pred mirovinom. U stalnoj smo potrazi za radnom snagom. Trebaju nam različiti kadrovi za obradu drva, od stolara i tehničara do inženjera različitih profila', rekao je za tportal Marković.

Veliku zaslugu za pokretanje kurikuluma za drvodjeljskog tehničara dizajnera u riječkoj Strojarsko-brodograđevnoj školi, istaknuo je direktor Klane, ima njezina ravnateljica Evica Kozer.

'Ona se izborila za to da se usvoji taj program. Na području od Zagreba do Rijeke, mislim tu na prostor Gorskog kotara i Like, nemate, osim u Karlovcu, drvodjeljsku školu. Imali ste nekad te škole u Delnicama i Otočcu, ali su ukinute. U Rijeci je dosad nije ni bilo. Istina, imali su trogodišnji program za stolare, ali on je ukinut zbog slabog interesa učenika', izjavio je Marković.

On se nada da će zanimanje za drvodjeljskog tehničara u Rijeci biti veće nego za stolara. Godišnje se za stolara prijavljivalo samo pet do osam kandidata, koje bi gotovo sve stipendirala Klana. Kvota za novi kurikulum je 18 učenika, od kojih će 10 stipendirati Markovićeva tvrtka.

  • +3

Drvna industrija Klana

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Sop / CROPIX

'Spremni smo u iduće četiri godine stipendirati i zaposliti ukupno 40 učenika. Vjerojatno ih neće biti toliko, ali nadam se da sam u krivu. Radi se o četverogodišnjem smjeru nakon kojeg možete upisati fakultet i možda to privuče djecu. Stipendija je oko 900 kuna, uz to pokrivamo troškove prijevoza, bit će im plaćeni svi sati praktične nastave i imaju mogućnost raditi u tvornici preko ljeta ako to žele', istaknuo je Marković.

Prosječna plaća u Klani je, prema njegovim riječima, od 20 do 25 posto veća od prosjeka drvne industrije. Posebno se ponosi time što primanja radnicima, otkako je on direktor, nikad nisu kasnila više od dva dana.

'U 20 godina, koliko sam na čelu Klane, triput mi se dogodilo da je plaća kasnila po dva dana. Od sramote se tih dana nisam mogao pojaviti pred radnicima. Kad bi mi se dogodilo da plaća kasni petnaest dana, odmah bih podnio neopozivu ostavku i otišao iz tvornice', rezolutan je Marković.

Marković kaže kako su u DI Klani spremni u naredne četiri godine stipendirati i zaposliti ukupno 40 učenika

Marković kaže kako su u DI Klani spremni u naredne četiri godine stipendirati i zaposliti ukupno 40 učenika

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Sop / CROPIX

Dodaje kako se on vođenju tvrtke učio od talijanskih vlasnika tvornica i sa svojim užim timom dnevno u pogonu provede 12 sati.

Prihodi njegove kompanije kreću se posljednjih nekoliko godina od 100 do 120 milijuna kuna, s tim da je tvrtka uvijek u plusu.

'Imamo uspona i padova, ovisno o trendovima na tržištu, odnosno potražnji naših kupaca, ali i pritisku konkurencije koja je vrlo snažna. Moramo biti svjesni kako smo mi u Hrvatskoj sve manje konkurentni. Cijena rada je sve veća, a naša produktivnost nije bog zna kakva. Jedini način da opstanete je ulaganje u znanje i tehnologiju. Zbog toga i stipendiramo učenike i studente', istaknuo je Marković.

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 2,3 milijuna kubičnih metara tehnički upotrebljivog drva

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 2,3 milijuna kubičnih metara tehnički upotrebljivog drva

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Smatra da domaća drva industrija ima budućnost jedino ako se okrene proizvodnji finalnih proizvoda, odnosno namještaja. Pri kraju prošle godine potpisano je pismo razumijevanja između državne tvrtke Hrvatske šume i Udruženja drvnoprerađivačke industrije o transparentnijoj raspodjeli drvnih trupaca po svakom proizvođaču. Za Markovića je to izuzetno važan dokument.

'Prvi put otkako je ove države prepoznata je važnost finalne proizvodnje namještaja. Moram istaknuti kako je veliki obol tome dao naš resorni ministar Tomislav Tolušić. Tim pismom razumijevanja osigurana je dovoljna količina sirovina za proizvođače namještaja, a daju se i vrlo pristojni rabati kao poticaj firmama koje su na nižem stupnju prerade da uđu u viši razred finalizacije', objasnio je direktor Klane.

  • +45
  • +42

Šef DI Klane hvali ministra Tomislava Tolušića

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 2,3 milijuna kubičnih metara tehnički upotrebljivog drva. Od toga je oko 650 tisuća bukovina, a 550 tisuća hrast.

'U Klani proizvedemo godišnje milijun stolica, za što nam treba manje od 30.000 kubičnih metara drva. Zamislite kad bismo svu bukvu ili hrast ili barem 50 posto toga pretvorili u namještaj u Hrvatskoj - pa gdje bi nam bio kraj?', zapitao se na koncu Marković.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!