NE MOGU NAPLATITI 50 MILIJUNA KUNA

Đakovština bez sirovina i novaca

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 18.01.2010 15:32
  • Objavljeno 18.01.2010 u 15:32
Vladimir Šišljagić Đakovština

Vladimir Šišljagić Đakovština

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Jedno od središta hrvatske poljoprivredno-prehrambene industrije Đakovština d. d. iz Đakova u teškim je problemima – žiroračun je blokiran zbog 183 milijuna kuna duga, u silosima nema sirovina, radnici čekaju tri zaostale plaće, a oko tisuću kooperanata isplatu 10 milijuna kuna dugovanja. Nakon prosvjeda seljaka zbog dugova tvrtke, danas je upravu Đakovštine optužio i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić zatraživši njezinu smjenu

'Sirovine nema, dobavljači nisu isplaćeni, a dio proizvodnje je obustavljen. To je lopovluk i očekujem da će pravosuđe reagirati', rekao je Šišljagić podvukavši da tvrtka mora nastaviti proizvoditi jer se radi o jednoj od najvažnijih industrija u Slavoniji. Premijerki Jadranki Kosor u petak je poslao pismo u kojem traži da se Đakovštini nabavi sirovina iz robnih rezervi ili pronađe strateški partner. Konačno rješenje bilo bi, tvrdi, prodaja oko 30 posto vlasničkog udjela države, otpis državnih potraživanja i isplata naknade radnicima za uplatu dionica po programu ESOP-a.

Predsjednik uprave Đakovštine Mijo Matić za stanje u tvrtki ključnim drži kreditnu blokadu u kojoj su se našli. 'Prvi puta ove godine banke su nam obustavile kreditna sredstva za otkup sirovina i zato ne možemo isplatiti dobavljače. Činjenica je da nam manjka sirovina, ali i mi imamo 50 milijuna kuna koje ne možemo naplatiti', kaže Matić. Također tvrdi da je tvrtki neophodna pomoć iz državnih robnih rezervi ili ulaganje strateškog partnera. Unatoč nedostatku sirovina, kaže, normalno se odvija pekarska, mlinarska i sjemenarska proizvodnja. Narudžbe također stižu.

Otkako je 1997. godine nastala podjelom PIK-a Đakovo na samostalna društva Đakovština zapošljava 537 radnika, a od tisuću kooperanata najbrojnija su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Kompanija ima šest profitnih centara – sjemenarstvo, silosi i sušare, mlinovi, transport, pekarsku marku Tena i tvornicu stočne hrane Tovka. Najveći silosi u državi mogu uskladištiti 80 tisuća tona robe, sušare dvije tisuće tona, a Tovka godišnje preradi 18 tisuća tona. Dnevni kapacitet mlinova je 240 tona pšenice i 120 tona kukuruza, a u stanici za tehnički pregled obavi se 20 tisuća pregleda godišnje. Temeljni kapital kompanije iznosi 237,9 milijuna kuna.

Uz državnih 30 posto, oko 30 posto dionica drže radnici, a preostalih oko 40 posto banke i fondovi. Prošli tjedan Matić je izjavio da pregovara sa osječkim Žitom o mogućoj suradnji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi