mršave godine

Crne slutnje ekonomista službeno su se ostvarile: Poskupljenja u Hrvatskoj pojela su sav rast plaća, inflacijski obruč i dalje se steže

24.03.2022 u 17:07

Bionic
Reading

Potkraj prošlog tjedna Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je prosječna plaća isplaćena u Hrvatskoj u siječnju ove godine rasla za 1,3 posto te je iznosila 7378 kuna. Nominalno, u odnosu na prosječnu plaću iz siječnja 2021., plaće su porasle naizgled solidnih 5,7 posto. Istodobno je inflacija porasla identičnih 5,7 posto te je tako zbog poskupljenja poništila sav rast primanja i odnijela dobar dio vrijednosti štednje

S 5,7 posto rasta plaća i istom stopom inflacije, plaće su početkom ove godine zapravo stagnirale - više novca na računima u idealnim i sterilnim statističarskim uvjetima taman je pokrilo više troškove hrane, režija i goriva.

Prosječna bruto plaća isplaćena u siječnju u Hrvatskoj iznosila je 9982 kune te je u odnosu na 2021. povećana za opet oku ugodnih 6,5 posto.

Ali u isto vrijeme inflacija nije mirovala - u rujnu prošle godine porasla je 3,3 posto, u listopadu 3,8 posto, u studenom 4,8 posto, a u prosincu 5,5 posto. Prvi ozbiljniji rast stope zabilježen je u travnju 2021. (+2,1 posto), kad smo pravovremeno upozorili na stezanje inflacijskog obruča.

Na godišnjoj razini, u Hrvatskoj je u 2021. poskupjelo sve. Najviše su, prema DZS-ovim statističkim kategorijama, rasle cijene prijevoza (10,8 posto), hrana i piće skuplji su 9,4 posto, duhan i alkohol 6,2 posto, oprema i dobra za održavanje kućanstva pet posto, restorani su skuplji 4,7 posto, a režije 2,7 posto. Rast režija očekuje se od 1. travnja, za kada je najavljeno poskupljenje električne energije i plina.

Po pitanju plaća, najviše prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u sektoru zračnog prijevoza (11.569 kuna), a najniže oni koji rade u proizvodnji obuće (4856 kuna).

Medijalna neto plaća (plaća pri kojoj polovica radnika ima jednaku ili nižu neto plaću od navedene dok druga polovica ima višu) za siječanj je iznosila 6175 kuna. Glavni faktori lanjskog rasta plaća kombinacija su poreznih rasterećenja, podizanja minimalca, podizanja osnovice javnim službama i neusklađenosti ponude i potražnje, tj. manjka radnika u gotovo svim sektorima gospodarstva.

Analitičari Raiffeisen banke tvrde da će plaće nastaviti rasti i ove godine u nominalnom iznosu nešto više od četiri posto, što opet neće biti dovoljno da nadoknadi troškove koje pumpa inflacija.

'Uz to, početkom 2022. godine došlo je do povećanja administrativno utvrđene minimalne plaće za više od deset posto (bruto na 4687,5 kuna, odnosno neto na 3750 kuna). S druge strane, jačanje inflatornih pritisaka zamjetno će smanjiti rast realnih plaća na ispod jedan posto', poručuju analitičari RBA-e.